Do sada najprihvaćenija teorija, po kojoj su na Zemlju vodu donele komete, je posle analize podataka dobijenih sa sonde Rozete, počela da gubi argumente.
U prostranstvima svemira, gde se milijarde galaksija prepliću u složenom kosmičkom plesu, ponekad se susrećemo sa prizorima koji oduzimaju dah svojom lepotom i dinamikom. Jedan takav prizor je galaksija poznata kao Galaksija Ruža, ili preciznije, UGC 1810/3, zadivljujući par galaksija u interakciji koji podseća na cvet u punom cvatu.
Retrogradno kretanje je pojava kada se čini da se planeta, posmatrana sa Zemlje, prividno kreće unazad, odnosno ka zapadu, u odnosu na pozadinske zvezde. U stvarnosti, sve planete se kreću u istom smeru oko Sunca (progradno ili direktno kretanje, u smeru suprotnom kazaljci na satu gledano iznad Sunčevog severnog pola). Prividno retrogradno kretanje je iluzija nastala usled razlike u orbitalnim brzinama i našoj perspektivi sa Zemlje.
Atakama veliki milimetarski/submilimetarski niz (ALMA) prvi put svedoči sudaru dve galaksije koje jure jedna prema drugoj brzinom od 500 km/s. Ona sa desne strane sadrži kvazar – supermasivnu crnu rupu koja akretira materijal iz svoje okoline i oslobađa intenzivno zračenje direktno u drugu galaksiju.
Većina zvezda veličine našeg Sunca ima jednog ili više pratilaca. Zvezde se rađaju u ogromnim oblacima molekularnih gasova, u kojima nastane čitavo jato novih zvezda. Mnoge od njih su čvrsto gravitaciono povezane te nastavljaju svoj život u parovima krećući se jedna oko druge. Odavno se sumnja da i Sunce ima svog parnjaka, samo njega nije lako otkriti.
"Odradi ovaj kviz znanja i proveri koliko tacnih odgovora imas. Kviz sadrzi laka i teska pitanja. tako da uzivaj u resavanju ovih pitanja i samom kvizu!!!
Šta bismo sve mogli da vidimo kada bismo preleteli iznad Plutona i njegovog meseca Harona? Svemirska letelica New Horizons je to učinila u julu 2015. godine, proletevši pored ovih udaljenih svetova brzinom od oko 80.000 kilometara na sat
99,9% težine solarnog sistema čini Sunce mu njegovo! Preostala beda je podeljena na 8 kakvih-takvih planeta i čak 219 meseci, tj. satelita. Sledi beskonačna buranija sitnurije: kamenčina, leda i prašine koje niko normalan ne računa. 19 satelita je dovoljno veliko da ih je nekad u istoriji sopstvena gravitacila zaloptastila (moj novi astronomski izraz) i svi su pokriveni ledom sem naš Mesec i Ija. Sedam je masivnije od Plutona i Erisa. Ti meseci se fizički ne razlikuju od planeta patuljaka, ali se ne uklapaju u našu (IAU) definiciju jer se ne okreću direktno oko Sunca. Svi ti svetovi su zla boga čudni, a šampion čudnosti je Triton. O njemu ne znamo – ništa. Skoro.
Podaci dobiveni NASA-inim Svemirskim teleskopom James Webb su pvi put bili dani na uvid javnosti u srpnju 2022. g. Jedna od tada objavljenih slika je bila i ona eteričnog krajolika nazvana Svemirske Litice. Taj svjetlucavi zvjezdorodni kraj je sada predmetom prostorne vizualizacije načinjene od Webbovih podataka. Animacija daje novu životnost već čuvenoj Webbovoj fotografiji.