Šta je ustvari bio 'Буран'? Videćeš da bi i danas, skoro pola veka od nastanka projekta, jedna takva letilica smatrana za super-naprednu letilicu. Sovjeti su je krstili kao 'Kрылатый орбитальный корабль многоразового использования'– orbitalni brod sa krilima za višekratnu upotrebu (u Americi su, po svom običaju, smislili da za istu stvar koriste samo jedni reč – šatl). Prvenstvena namena mu je bila obavljanje različitih odbrambenih zadataka; odnošenje na orbitu različirih kosmičkih objekata i njihovo održavanje; transport modulâ i posadâ za montažu u orbiti velikih struktura i međuplanetnih kompleksa; vraćanje na Zemlju neispravnih ili isluženih satelita; razvoj opreme i tehnologija za proizvodnju u kosmosu i donošenje produkata na Zemlju; i ostali teretno-putnički prevoz na maršruti Zemlja-kosmos-Zemlja.
Stručnjaci bi rekli to je cirkularna depresija, dakle udubljenje u tlu, kružnog oblika. Nije sasvim jasno njegovo poreklo. Verovatno je izdubljen udarom nekog tela iz kosmosa, ali ne isključuje se mogućnost i da je nastao vulkanskom erupcijom. Njegov prečnik iznosi 13,82 kilometara.
Poreba za hitnim stvaranjem pouzdanog sovjetskog višekratnog kosmičkog sistema kao sredstva zastrašivanja potencijalnog protivnika konstatovana je tokom analitičkih istraživanja Instituta za primenjenu matematiku Akademije nauka SSSR-a i naučno-proizvodne kompanije 'Энергия'u periodu 1971-1975. Zaključeno je da će SAD, nakon uvođenja u eksploataciju svojih višekratnih šatlova, steći odlučnu vojnu prednost na planu nanošenja preventivnog raketno-nuklearnog udara i da treba smisliti odgovor...
28. januara 1986, američki kosmički program je pogodila jedna od najvećih tragedija u istoriji, kada je šatl 'Challenger'eksplodirao posle samo 76 sekundi leta, ubivši svih 7 članova posade. Većina ljudi veruje da je nesreća uzrokovana dizajnerskom greškom na busterima na čvrsto gorivo, a da je okidač bila niska temperatura u vreme lansiranja. Iako ti problemi jesu bili važni uzročnici, postojalo je još more drugih, malo poznatih faktora koji su takođe uticali na tragičnu sudbinu šatla tokom tog 25. leta programa. Da bilo koji od tih faktora nije postojao tog fatalnog dana, katastrofa je verovatno mogla da bude izbegnuta...
Ovo je još jedan u nizu animiranih filmova posvećenih poređenju veličina u svemiru. Svaka od tih animacija ima neku svoju osobenost pa i ova. Zato ih je interesantno gledati.
Znate li ko je veći Makemake ili Haumea? Pulsar u maglini Kraba ili Gemnga? I tako dalje.
Orbitni avion'Buran'– labudova pesma sovjetske kosmonautike ili ... preko trnja do zvezda?
Tokom 70-ih i 80-ih godina Sovjetski Savez je razvio kosmoplan sa krilima poznat pod imenom 'Буран'('Mećava'), koji je zapravo bio odgovor na uočenu vojnu pretnju američkog programa spejs šatlova. Razvoj 'Бурана'je sproveden u okviru programa tzv. 'višekratnog kosmičkog transportnog sistema', ili MTКС-a, koji se sastojao od orbitera sa krilima i teške rakete-nosača 'Energija'.
Ništa ne može da se meri sa Nasom - ni jedna svemirska agencija nije joj dorasla. Pa čak ni sve zajedno. Nasa je entitet za sebe, kao Holivud ili koka kola. U svemiru postoje Nasine, pa tek onda druge letelice. Samu Ameriku retko ko i pominje. Što se istraživanja svemira tiče Nasa je veća od Amerike. Već 50 godina Nasa je najveća svemirska sila. Posle nje dolazi Rusija (nekada SSSR), pa onda ostali. Kada se iz Bajkonura lansira neka raketa onda u novinskim izveštajima piše da su je Rusi lansirali, a kada raketa poleti sa Kejp Kenedija, onda je, kažu novinari, raketu lansirala Nasa.
Nacionalna vazduhoplovna i svemirska administracija (engl. National Aeronautics and Space Administration) ili verb. skr. Nasa (engl. NASA), agencija je, odgovorna za civilni deo svemirskog programa Sjedinjenih Država. Agencija je takođe odgovorna za dugoročna civilna i vojna istraživanja u oblasti vazduhoplovstva.
Među velikim naučnicima koji su zaslužni za razvoj raketarstva za vreme Drugog svetskog rata, Eugen Sänger se nije isticao kao ključna figura. Ali on je svakako zanimljiva i važna istorijska ličnost. Kao i njegov poznatiji i 6 godina mlađi savremenik, Wernher von Braun, Sänger je radio na razvoju tečnih motora koji bi poneli čak i ljude u kosmos, ali iako nikad nije emigrirao u SAD ili igrao bitnu ulogu na početku kosmičke ere, njegovi projekti jesu. Sänger je bio otac 'skip-glajd' letilica, koncepta koji su i Amerikanci i Sovjeti žarko želeli da u prvim danima prvog Hladnog rata upotrebe za pilotirane bombardere sa nuklearnim projektilima...