
Šta bismo sve mogli da vidimo kada bismo preleteli iznad Plutona i njegovog meseca Harona? Svemirska letelica New Horizons je to učinila u julu 2015. godine, proletevši pored ovih udaljenih svetova brzinom od oko 80.000 kilometara na sat.
Šta bismo sve mogli da vidimo kada bismo preleteli iznad Plutona i njegovog meseca Harona? Svemirska letelica New Horizons je to učinila u julu 2015. godine, proletevši pored ovih udaljenih svetova brzinom od oko 80.000 kilometara na sat
Prelet iznad Plutona
Fotografije snimljene tokom spektakularnog preleta su poboljšane bojom, vertikalno skalirane i digitalno kombinovane u dvominutni ubrzani video. Kako prelet počinje, svetlost obasjava planine za koje se smatra da su sastavljene od vodenog leda, ali obojene zamrznutim azotom. Ubrzo, sa desne strane, vidi se ravno more uglavnom čvrstog azota koje se segmentiralo u čudne poligone za koje se smatra da su nastali zbog relativno tople unutrašnjosti. Krateri i ledene planine su uobičajeni prizori. Video se zatamnjuje i završava se iznad terena nazvanog oštričasti (eng. bladed) jer se sastoji od grebena visokih 500 metara razdvojenih praznim prostorom veličine kilometra.
Video: NASA, JHUAPL, SwRI, P. Schenk & J. Blackwell (LPI); Muzika: Open Sea Morning by Puddle of Infinity
Prelet iznad Harona
Fotografije i prikupljeni podaci omogućili su digitalnu rekonstrukciju većeg dela Haronove površine, što je rezultiralo simulacijom preleta.. Jedan takav neobičan, jednominutni, ubrzani video sa potrebnim digitalnim poboljšanjima prikazujemo ovde. Putovanje počinje preko širokog ponora koji deli različite tipove Haronovih predela, ponora koji je možda nastao kada se Haron zaledio. Video se nastavlja skrectanjem na sever i letom iznad šarenog udubljenja nazvanog Mordor, koje je, prema jednoj hipotezi, neobičan ostatak drevnog udara. Let se nastavlja preko vanzemaljskog predela bogatog nikada ranije viđenim kraterima, planinama i pukotinama.
Video: NASA, JHUAPL, SwRI, P. Schenk & J. Blackwell (LPI); Muzika: Juicy by ALBIS
Robotska letelica New Horizons ima preveliku brzinu da bi se ikada vratila do Plutona i Harona. Trenutno se nalazi duboko u Kajperovom pojasu, na ivici našeg Sunčevog sistema. Očekuje se da će do 2028. ili 2029. godine izaći iz Kajperovog pojasa. Trenutno se fokusira na prikupljanje jedinstvenih heliografskih podataka, koji se mogu dobiti tokom produženog režima rada sa niskom aktivnošću. Takođe, postoji mogućnost da letelica u budućnosti obavi prelet pored nekog objekta u Kajperovom pojasu, ukoliko se takav objekat identifikuje. New Horizons je trenutno udaljena preko 9 milijardi kilometara od Zemlje, što je ekvivalentno preko 61 astronomskoj jedinici (AU). Svetlosti treba više od 8 sati da pređe tu udaljenost i stigne do nas.