Vansolarne planete

Dijagram fazne krivulje egzoplaneta

nekakoCrop

Priredio i prilagodio:  Zoran Knez, AstroMosor

Ovaj pojednostavljeni dijagram fazne krivulje jednog egozplaneta pokazuje promjenu ukupnog sjaja sustava zvijezda-planet do koje dolazi dok planet orbitira oko zvijezde. Sustav nam izgleda to sjajniji što je teleskopu kroz koji ga se promatra okrenut veći dio osvijetljene strane planeta.

 

Opširnije: Dijagram fazne krivulje egzoplaneta

Write comment (0 Comments)

Webb mjeri temperaturu na jednom stjenovitom planetu

339112308 891477701942245 2528583850430738878 n

Priredio i prilagodio:  Zoran Knez, AstroMosor

Jedan međunarodni istraživački tim se poslužio NASA-inim Svemirskim teleskopom James Webb kako bi izmjerio temperaturu na stjenovitom egzoplanetu TRAPPIST-1 b. Mjerenje se temeljilo na termičkoj emisiji planeta: toplinskoj energiji odaslanoj u svemir u obliku infracrvenog svjetla kojega je registrirao Webbov MIRI. Mjerenje je pokazalo da dnevna strana toga planeta ima temperaturu od oko 500 kelvina (oko 230°C), a ono sugerira i to da tamo ne postoji nikakva značajnija atmosfera.

 

Opširnije: Webb mjeri temperaturu na jednom stjenovitom planetu

Write comment (0 Comments)

Zašto je interesantan Trappist-1?


4

Trenutno je van naših mogućnosti da izmerimo radijus i masu planete slične Zemlji sa temperaturom sličnom Zemlji, koja kruži oko zvezde slične Suncu. Iako svi mislimo da je važno naći upravo takve planete, to trenutno nije moguće. Iako smo udarili u zid, svemir nam je čudesno otvorio nova vrata. Omogućio nam je visoko precizna merenja mase i prečnika egzoplaneta u sistemu Trappist-1 iz kojih su izračunate gustine planeta sa stepenom tačnosti bez presedana u istraživanju egzoplaneta. 

 

Opširnije: Zašto je interesantan Trappist-1?


Write comment (0 Comments)

Definicija ekstrasolarnih planeta

VSCSt 4

Iz objektivnih razloga, opšte karakteristike ekstasolarnih planeta nisu poznate, pa prema tome pod planetama treba podrazumevati tela koja intuitivno možemo tako da tretiramo. Međutim, ne treba se strogo držati definicije planeta, koja je usvojena na zasedanju Generalne Skupštine Međunarodne astronomske unije (MAU) u avgustu 2006. godine u Pragu. Prema toj deficiji, planeta je nebesko telo koje:

 

Opširnije: Definicija ekstrasolarnih planeta

Write comment (0 Comments)

Super-Zemlja - šta je to?

superzemljausvemiru-crop

Složenica „super-Zemlja“ se pojavila nakon što su astronomi počeli masovno da otkrivaju vansolarne planete koje se, što je i logično, međusobno znatno razlikuju po masi. Prvo su pronađene velike, gasovite planete poput našeg Jupitera. Takve je najlakše detektovati pa nije čudo što ih u katalozima vanslolarnih planeta ima najviše. Generalno, za njih su se odomaćili nazivi Jupiteri i Neptuni, zavisno od mase.

Opširnije: Super-Zemlja - šta je to?

Write comment (3 Comments)

Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...