Vansolarne planete

Pronađena planeta u nastanjivoj zoni oko najbliže zvezde

ann16002aZahvaljujući ESO teleskopima i saradnji sa drugim institucijama, pronađen je jasan dokaz o postojanju planete koja orbitira oko nama najbliže zvezde, Proxima Centauri. Dugo traženi svet, pod imenom Proxima b, orbitira oko hladne, crvene zvezde sa periodom od 11 dana i ima temperaturu potrebnu za održanje tečne vode na površini. Ova stenovita planeta je nešto masivnija od Zemlje i najbliža je vansolarna planeta - potencijalno i najbliže prebivalište za život van Sunčevog sistema. Rad koji opisuje ovu prekretnicu u istraživanju, biće objavljen u časopisu Nature, 25. avgusta 2016.

Opširnije: Pronađena planeta u nastanjivoj zoni oko najbliže zvezde

Write comment (2 Comments)

HABITABILNOST EKSTRATERESTRIJALNIH PLANETA – 14. DEO

 

19

HABITABILNOST SATELITA U SUNČEVOM SISTEMU

U Sunčevom sistemu četiri prirodna satelita vaze kao potencijalno habitabilna: Evropa i Ganimed u Jupiterovom sistemu i Enceladus i Titan u Saturnovom sistemu. Kod Evrope, Ganimeda i Enceladusa se njihova potencijalna habitabilnost zasniva na verovatnoj egzistenci jednog ili više slojevitih okeana u njihovoj unutrašnjosti, koji su tečni zbog zagrevanja gravitacionim silama, na osnovu njihovih eliptičnih putanja.

Opširnije: HABITABILNOST EKSTRATERESTRIJALNIH PLANETA – 14. DEO

Write comment (3 Comments)

HABITABILNOST EKSTRATERESTRIJALNIH PLANETA – 13. DEO / 3

35

HABITABILITET UNUTRAŠNJIH PLANETA SUNČEVOG SISTEMA

MARS je posebno zanimljiv za istraživanje porekla života, jer je ova planeta veoma slična Zemlji u njenom ranom stadijumu nastanka. Hladna klima i nedostatak tektonike ploča su doprinele tome da je Mars velikim delom ostao nepromenjen. Najmanje dve trećine Marsove površine je staro vise od 3,5 milijardi godina. Zbog toga bi Mars mogao da poseduje pre-biotičke uslove koji vode do abiogeneze (ili nastanka organskih iz neorganskih molekula), čak i ako tamo život nikada nije postojao. Mars danas izgleda kao suva pustinjska planeta. Habitabilna zona u Sunčevom sistemu se završava malo ispred putanje Marsa. Međutim, brojne misije na Mars su dovele do zaključka da je atmosfera Marsa pre nekoliko milijardi godina bila daleko deblja i da je na površini Marsa postojalo veoma mnogo tečne vode.

Opširnije: HABITABILNOST EKSTRATERESTRIJALNIH PLANETA – 13. DEO / 3

Write comment (1 Comment)

HABITABILNOST EKSTRATERESTRIJALNIH PLANETA – 13. DEO / 2

19

HABITABILITET UNUTRAŠNJIH PLANETA SUNČEVOG SISTEMA

Terestrične ili zemljolike planete u našem Sunčevom sistemu pripadaju istoj klasi kamenih planeta, ali se ipak drastično razlikuju po svom sastavu i osobinama, kao sto su prečnik i masa, pritisak, temperatura u unutrašnjosti i veličina planetarnog jezgra. Takođe se razlikuju i površina, kao i uslovi na površini. Venera i Zemlja imaju gustu atmosferu, Mars i Merkur samo tanke egzosfere. Terestrične planete su tokom svog formiranja bile pod uticajem vise temperature i jace gravitacije, pa su zato manje i bogate tvrđim materijalima, kao što su silicijum i gvožđe. Ove planete imaju oko pet puta veću gustinu od vode i imaju retku atmosferu. Struktura sve četiri terestrične planete našeg Sunčevog sistema je slična, jer se u njima nalaze metalna jezgra oko koga se nalazi silikatni omotač. Za pojas asteroida, koji se nalazi između Marsa i Jupitera se smatra da je to bila neuspela, neformirana, peta terestrična planeta.

Opširnije: HABITABILNOST EKSTRATERESTRIJALNIH PLANETA – 13. DEO / 2

Write comment (3 Comments)

HABITABILNOST EKSTRATERESTRIJALNIH PLANETA – 13. DEO / 1

15

HABITABILITET UNUTRAŠNJIH PLANETA SUNČEVOG SISTEMA

Terestrične ili zemljolike planete u našem Sunčevom sistemu pripadaju istoj klasi kamenih planeta, ali se ipak drastično razlikuju po svom sastavu i osobinama, kao sto su prečnik i masa, pritisak, temperatura u unutrašnjosti i veličina planetarnog jezgra. Takođe se razlikuju i površina, kao i uslovi na površini. Venera i Zemlja imaju gustu atmosferu, Mars i Merkur samo tanke egzosfere. Terestrične planete su tokom svog formiranja bile pod uticajem vise temperature i jace gravitacije, pa su zato manje i bogate tvrđim materijalima, kao što su silicijum i gvožđe. Ove planete imaju oko pet puta veću gustinu od vode i imaju retku atmosferu. Struktura sve četiri terestrične planete našeg Sunčevog sistema je slična, jer se u njima nalaze metalna jezgra oko koga se nalazi silikatni omotač. Za pojas asteroida, koji se nalazi između Marsa i Jupitera se smatra da je to bila neuspela, neformirana, peta terestrična planeta.

Opširnije: HABITABILNOST EKSTRATERESTRIJALNIH PLANETA – 13. DEO / 1

Write comment (3 Comments)

HABITABILNOST EKSTRATERESTRIJALNIH PLANETA – 12. DEO

07

SPEKTAR EKSTRATERESTRIJALNE PLANETE DAJE UVID U MOGUĆNOST ŽIVOTA NA NJOJ
Spektar jedne planete je kao otisak prsta. On nam pruža vazne informacije o atmosferi planete. Time možemo bolje da razumemo kako je planeta nastala i da li poseduje tragove života. 2010. godine su astronomi posmatrali mladu, svetlu zvezdu HR 8799, koja je od Zemlje udaljena 130 svetlosnih godina.  Ona ima 1,5 puta veću masu od Sunca, a oko nje kruže tri planete koje imaju sedam do deset puta veću masu od Jupitera. Te planeta su od svoje zvezde udaljene 20-70 puta vise nego Zemlja od Sunca. Osim toga, su otkrivena i dva pojasa asteroida u tom sistemu. Sa time su naučnici prvi put da direktno izmere spektar ekstrasolarnih planeta koje kruže oko zvezde slične Suncu.

Opširnije: HABITABILNOST EKSTRATERESTRIJALNIH PLANETA – 12. DEO

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • dragant said More
    Siniša, nisi promašio sajt. Zašto se... 4 sati ranije
  • gost said More
    veliki covek, hvala, edukativan tekst 11 sati ranije
  • Pero ložač said More
    E, moj Siniša! Kome ti mantijašku bozu... 23 sati ranije
  • Kiko said More
    Siniša brate svaka čast na komentaru.... 23 sati ranije
  • Siniša said More
    Živeo sam dugo, kao ateista. Uprkos... 2 dana ranije

Foto...