obnovljeno 31.1.2024.

Četiri Suncu najbliže planete (Merkur, Venera, Zemlja i Mars) se zajedničkim imenom zovu terestričke planeta (od Latinskog Terra = Zemlja). Uglavnom se sastoje od silikatnih stena i metala, sa čvrstom površinom. Merkur ima atmosferu u tragovima, dok Venera ima izuzetno gustu i bogatu atmosferu. Zemlja je jedina od ovih planeta koja na svojoj površini ima tečnu vodu (mada je i po Marsu u davnoj prošlosti tekla voda).

unusrasnjeplanete
Merkur, Venera, Zemlja i Mars, u srazmeri

Ime                  prečnik            Rastojanje do Sunca   Orbitalni period
MERKUR               4.879 km         57.909.227 km (0,39 AJ)         88 dana
VENERA              12.104 km        108.209.475 km (0,73 AJ)        225 dana
Zemlja              12.742 km        149.598.262 km (1 AJ)        365,24 dana
Mars                 6.779 km        227.943,824 km (1,38 AJ)        687 dana

 

Činjenice

Orbitiraju u relativno blizu Sunca i otuda nose i naziv unutrašnje planete

Terestričke planete su tokom svog formiranja bile pod uticajem više temperature i jače gravitacije, te su zato manje i bogatije tvrđim materijalima poput silicijuma i gvožđa. 

Zemlja je najgostoljubivija za život. Mars je u davnoj prošlosti takođe podržavao život. Merkur i Venera – nema dokaza da su ikada bile nastanjive planete

Imaju centralno jezgro, uglavnom od gvožđa. Sloj iznad je kora uglavnom od silikatnih stena. Zato se zovu i stenovite planete. 

Na površini ovih planeta nalaze se planine, krateri, kanjoni i vulkani. Oko 75% Zemljine površine je pokriveno vodom. Zemlja i Mars imaju večne ledene kape. 

Ni jedna od ovih planeta nema sistem prstenova. Planetolozi pretpostavljaju da su i ove planete imale prstenove koji su u međuvremenu iščezli.

Samo jedna planeta patuljak ima neke osobine terestričkih planeta. To je Ceres koji ima stenovito jezgro i spoljnu koru sa planinama i kraterima

Terestričke planete postoje i oko drugih zvezda. Podaci misije Kepler govore o superzemljama, dakle, planetama slične Zemlji, ali znatno većeg prečnika. Neki računi pokazuju da postoji do 40 milijardi takvih vansolarnih planeta u našoj galaksiji. 

orbiteTP

Izvori:


 Ovde potražite činjenice i o drugim telima:

svemir1
 

Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 16 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 4 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...