Trenutno najzanimljivije što se dešava u našem komšiluku jeste to što imamo dve sonde koje treba da donesu uzorke nebeskih tela na Zemlju. Oba tela su asteroidi i to je jako lepo, jer su to tela koja, izgleda, ne postoje dva ista. Strašno mi je interesantno što nam i Japanci i Amerikanci šalju slike površine u rezoluciji kakva je do samo koju deceniju bila nezamisliva. Videti asteroid kao da si i sam tamo je nešto što me oduševljava.

Prva je na cilj stigla japanska sonda 'Hayabusa 2' i nju redovno pokrivam još od kada je lansirana krajem 2014. Nasina sonda 'OSIRIS-REx' je stigla 6 meseci kasnije – njen cilj je bio asteroid (101955) Bennu. Američka sonda je skoro četiri puta teža i triput veća, a matični asteroid joj je za nijansu bliži Zemlji, ali zato preko triput manjeg prečnika. Glavni cilj misije je da tamo neke 2023. godine donese na Zemlju makar 60 grama prašine. Opet će ih Japanci preteći, jer će se oni vratiti do kraja 2020.

'OSIRIS-REx' je blizak rođak sa dve sonde, 'Juno' i 'New Horizons', jer pripadaju istom programu 'New Frontiers', i do sada košta oko milijardu dolara, što je jedno duplo više nego što će da do kraja da košta japanska 'Hayabusa', iako je ova nosila i tri mikro-rovera i malu bombu.

Dok je Japanac već pokupio uzorke i priprema sa za drugo uzimanje, sa još interesantnije lokacije (iz kratera koji je sam napravio projektilom), 'OSIRIS-REx' još uvek kruži oko Bennua. Trentno leti preko južnog i severnog pola, prikupljajući podatke pomoću kojih će moći da se odabere 12 mogućih lokacija za uzimanje uzoraka. Za to vreme 'OSIRIS-ov' tim je objavio zapanjujuće fotografije snimljene u prethodnoj fazi misije.

b1

b2

Trenutna faza misije 'OSIRIS-REx', koja je započela u aprilu a potrajaće do juna, nazvana je Detailed Survey: Equatorial Stations.tokom nje, sonda će kenirati Bennu od vrha do dna pod različitim uslovima osvetljenosti sa rastojanja od oko 5 km od asteroidnog centra. Ti podaci će pomoći timu da formira modele načine refleksije površine pod različitim uglovima. To se naziva fotometrijom. Sa tim podacima moći će da prave color ratio maps, koje će omogućavati da se preko suptilnih varijacija u boji prate različite pojave na asteroidu. Takođe će se napraviti i mapa termičkih svojstava asteroida. Gledano na duže staze, te karte će biti bitne za geološka istraživanja, ali kratkoročno gledano pomoći će u identifikaciji interesantnih regiona i lokacija koje su opasne za uzimanje uzoraka.

Kada budu završili fazu ekvatorijalnog istraživanja, tim će morati sa odabere 12 kandidata za lokaciju za uzimanje uzoraka. 'OSIRIS-REx' će preći u fazu 'Orbital B', koja je slična sa fazom 'Orbital A'[1]ali će orbitni radijus biti još manji. Kako se tim bude približavao, odabraće 1 ili 2 finalna kandidata, a konačna odluka neće pasti pre septembra kada će sonda proleteti na samo 225 metara visine iznad finaliste. Ako se tada utvrdi da je mesto dobro i da nema potencijalnih opasnosti, krenuće se dalje, ali ako se naučniicima učini da prilikom sletanja postoji šansa da se sonda ošteti, neće se reskirati već će se nastaviti sa potragom dalje.

Tokom faze'BezbolDijamanta'je stiglo puno slika slikanih pod različitim uglovima i iz neobičnih perspektiva. Pogledajmo neke spektakularne a ti pokušaj da kao i ja zamisliš da si tamo.

b3
Bennu panorama iz Bezbol faze. Slika je nastala kombinacijom dve slike slikane 29. marta kamerom OCAMS. Slika je načinjena s viisine od 3,6 km iznad ekvatora. Region bez kamenja desno je krater širine 21,6 m i jedan je od kandidata. Veliki kamen gore je jedan od najtamnijih na asteroidu, sa albedom od 3,3%.

b4
Ova slika prikazuje površinu na severnoj hemisferi asteroida gde su stene i kamenje složeni po veličini. Sliku je napravila kamera PolyCam 29. marta 201. sa daljine od 3,4 km. Radi poređenja, mali kamen koji sedi na velikoj steni u donjem levom korneru ima prečnik 2,5 m. 

Takođe su se pojavije i unikatne fotke kada je kamera bila pomerena od nadira, i okrenuta na Bennuovom horizontu. Slike su tako okrenute da izgleda kao da nekako stojimo na površini.

b5
Bennu ima region sa velikim kamenjem koje se nalazi kao neka kičma od ekvatora ka južnom polu. Na ovoj slici se vidi vrh Bennuove kičme snimljen sa daljine od 4,6 km. Trouglasti kamen u sredini ima visinu od 9,2 metra.

b6
2. marta kamera PolyCam je slikala ovaj region tamnog regolita na asteroidu Bennu. Kada je slika pravljena, letilica se nalazila iznad severne hemisfere, gledajući ka jugu prema asteroidovoj ekvatorijalnoj izbočini. Vidno polje je široko 51,2 metra. Radi poređenja, svetli, kockasti kamen u sredini je širok 2,4 metra, poput jednog velikog kreveta. 

b7
Istog dana je snimljena i ova slika sa viisine od 3,6 m. Najveća stena gore levo ima širinu od 14,5 m. 

I na kraju, sledi slika najvećeg kamena na Bennuu, poznat kao 'BenBen'. To je bio prvi kamen koji je 'OSIRIS-REx' identifikovao prilikom prilaska, a visina mu je 21,7 metara i stvarni jeste najveći na asteroidu.

b8
Bennu's Boulder No.1. 

I na kraju slika Bennua sa početka misije. Možemo da uočimo Boulder No.1 na horizontu asteroida dole desno.

b9
Mozaik asteroida je napravljen od 12 slika napravljenih 2. decembra sa rastojanja od 24 km.

 

[1]Ova faza je trajala do februara, i zbog nekih glupih sličnosti sa još glupljim sportom, bezbolom, tehničari su tu fazu nazvali 'Baseball Diamond'. Snimljeno je preko 80% površine sa rezolucijom od samo 5 cm po pixelu.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 4 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 4 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 4 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 15 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 20 sati ranije

Foto...