astronomija-bih-logo
Sa AD ASTRA

Asteroidi ili planetoidi su ... zapravo u samom startu pojasnjavanja pojma nalazimo na poteskocu. Ne postoji samo jedna definicija ovog astronomskog pojma. Jednostavno postoji vise prijedloga (svi sasvim u redu) pod kojim uslovima razvrastati tj. klasificirati ove nebeske objekte: masa, velicina, sastav pa cak i polozaj u Suncevu sustavu. Za sada asteroidima nazivamo tijela veca od 50m, kamenog ili metalnog sastava. Ona manja koja se raspadnu prilikom ulaska u Zemljinu atmosferu nazivamo meteoritima, a one one koji dopiru do Zemljine povrsine - asteroidima. Osim najpoznatijih i najvecih koji su klasifikovani i koji se nalaze unutar asteroidnog pojasa unutar Sunceva sistema, procjenjuje se da postoji impozantan broj tih kamenih gromada velicine od 1 km do 1000 km.

Pogotovo od kako smo prije 12 godina u novootkrivenom "sjemenistu" Kuiper belt-ovom pojasu ( Kuiperov pojas) otkrili usamljeni objekat 1992 QB1 (za koji se uspostavilo i da nije bas usamljen) Ovi veci (klase Ceres, Pallas ...) gledani kroz teleskope lice na zvijezde slabije magnitude ali ih otkriva pomjeranje u odnosu na pozadinske zvijezde. Zbog toga su ih i nazvali asteroidi - "zvjezdoliki" mada na tamnom nebu bi moglo proci i "blijedoliki" :) ali taj termin smo vec iskoristili :) za neke nevaznije stvari na Zemlji.

Kako god, asteroid Pallas (2) sto mu i sama nomenklatura govori je drugootkriveni asteriod iz grupe velikih asteroida ( 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis, and 10 Hygiea) . Njegova ustanovljena velicina je 544 km. Pocasno mjesto br.1 je zauzeo Ceres (sa svojih 940 km).

Pallas se cijeli septembar nalazi u sazvjezdju Cetus (Kit) u blizini zvijezde iote (3.6 m) Kita - te ga je zbog te pozicije upravo zadnjih dana septembra lako identifikovati (pozicijom ali ne i uslovima zbog prisustva Mjeseca na nebu). Sam Pallas je magnitude 8.6, dakle za ovaj poduhvat ce nam trebati neko opticko pomagalao (dvogled, teleskop). Identifikujmo sazvjezdje Cetus (jugo-istok) te sa na postavljenoj karti a potom paznju usmjerimo na prostor uokviren crvenim kvadratom, pogledati kartu sa tacnom pozicijom asteroida na dan 27.09.2012 od 22:00 do 02:00 odprilike)

1000px-Cetus IAU pallas2

Nazalost Mjesec je u blizini (25° zapadnije) i moze utjecati na osmatranja. Manje za one sa teleskopom zbog uzeg vidnog polja. Kada imate problem blizine sjajnog Mjeseca mozete da bi si olaksali napraviti i kartonski zaslon na vrhu cijevi teleskopa ili dvogleda zbog upadne svjetlosti Mjeseca (opaska iskusnog osmatraca Dragana Miladinovica). Imate sansu i u kratkom period oko 04:00 do 4:40 kada bi smetalo trebao zaci za horizont, neposredno prije pocetka svitanja (i drugog veceg limitirajuceg faktora koji ce vas izravno poslati na jutarnju kaficu), ali tada ce i Pallas biti tek 15°iznad horizonta a septembar je poznat po velikoj isolaciji u atmosferi, pogotovo nisko na horizontu. I sve ovo naravno ako i oblaci ne odluce da ovu noc ucine gotovo nerjesivim trilerom.

Pallas iotaCetus

Preteško !? Onda instalisite neki program za nebo, azurirajte baze pozicija o najsajnijim asteroidima i krenite ... 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis, 10 Hygiea ... Clear Sky !

Author: Behaudin Karić

Komentari   

Danijel Reponj
+1 #1 Danijel Reponj 24-09-2012 20:45
Samo da se osvrnem na pogreške u definiciji koje se nalaze u rečenici: "Ona manja koja se raspadnu prilikom ulaska u Zemljinu atmosferu nazivamo meteoritima, a one one koji dopiru do Zemljine povrsine - asteroidima." To nije točno. Mala tijela (meteoroidi) koja ulete u Zemljinu atmosferu pa pri tome "zasvijetle", bez obzira raspala se na više dijelova ili ne, nazivamo meteorima, a ne meteoritima. Ostaci koji dospiju do Zemljine površine, dakle ono "kamenje" koje pronađemo, to su meteoriti, a ne asteroidi.

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži