Mapa prilazuje podatke prikupljene od 1993. do 2013. o malim asteroidima koji su ušli u Zemljinu atmosferu, postajući ono što se tehnički naziva „bolidima“, a što mi nazivamo „fireballsima“. Veličina narandžastih tačaka (dnevni ulasci) i plavih tačaka (noćnih ulasci) proporcionalna je optičkoj izračenoj energiji izraženoj u milijardama džula, i prikazuje lokaciju ulazaka u atmosferu objekata veličine od 1 do 20 metara.

 JPL bolide map 940x536

Nova mapa koju je objavio Nasin program za praćenje objekata u blizini Zemlje (NEO) pokazuje koliko često – otprilike svake druge nedelje – mali asteroidi ulaze i dezintegrišu se u Zemljinoj atmosferi u periodu od 20 godina. Američki vladini senzori su u periodu između 1994. i 2013. godine registrovali ukupno 556 takvih dnevnih i noćnih događaja.

Na našu sreću, skoro svi od tih brzih objekata bivaju razoreni zahvaljujući ekstremnom zagrevanju tokom atmosferskog trenja, te razbijeni u bezopasnu prašinu koja skoro u potpunosti sagori pre nego što padne na površinu naše planete. Međutim, postoje izuzeci, poput onog u Čeljabinsku, što je bio najveći asteroid koji je pogodio Zemlju u poslednje dve decenije.

Zbog velike opasnosti koju predstavljaju veliki NEO, NASA je shvatila da je za ljude otkrivanje tih opasnih objekata veliki prioritet, pa je u poslednjih 5 godina 10 puta povećala izdvajanja za njihovo otkrivanje, klasifikaciju i odbranu od njih[1].

NASA smatra da svi treba da učestvujemo u lovu na potencijalno opasne NEO objekte preko projekta Asteriod Grand Challenge, kome je cilj formulisanje plana za potragom svih asteroida koji prete Zemlji i načina na koji se boriti protiv njih. NASA je takođe pokrenula Asteroid Redirest Mission (ARM) za identifikovanje, hvatanje i preusmetavanje NEO na stabilne orbite oko Meseca radi daljih proučavanja koja bi u narednoj deceniji sprovodili njihovi astronauti. Očekuje se da će se u budućnosti razvijati tehnike kojima bi opasni asteroidi bili skretani i na taj način se doprinelo zaštiti planete od njih.


[1] Naravno, nigde se ne pominje da u pozadini svih takvih projekata leže projekti koje finansira vojska te da je glavni cilj takvih otkrivanja zapravo formiranje štita za rano upozoravanje od nuklearnog napada iz kosmosa. Današnji nuklearni projektili doleću iz takvih visina da izgleda kao da dolaze iz kosmosa i njivovo pravovremenjo otkrivanje je od ključnog značaja za lansiranje protivraketnih mera.

 

 Da li smo spremni za udar asteroida?

Na koji način NASA planira da ulovi asteroid...

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 9 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...