ZVANIČNO SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

povodom pojave blistavog meteora

na nebu iznad Srbije

u petak 12.11.2010 u 19:27 časova

Rezime: Pojavu blistavog meteora („zvezde padalice“) u petak 12. novembra 2010 oko 19:30 časova prijavili su mnogi građani na široj teritoriji juga Srbije. Kako su preneli mediji u petak i subotu (12. i 13 novembra 2010) visok sjaj meteora i bučna eksplozija je opažena u regionu Leskovca, Vranja, Bujanovca i Preševa. Astronomska opservatorija u Beogradu je na svojoj stanici na planini Vidojevici kod Prokuplja uspela da dobije za sada jedini poznati snimak ovog meteora. Meteori su česta prirodna pojava i samo u retkim slučajevima dostignu jak sjaj i uspeju da „prežive“ pad kroz atmosferu i dospu na tle. Nakon pada meteoriti ne predstavljaju nikakvu opasnost.

Na osnovu preliminarne analize snimka se zaključuje da se meteor na nebu pojavio u 19:27 časova i kretao visoko u atmosferi u pravcu južno od Prokuplja, a jugo-zapadno od Leskovca i Vranja. Za sada nije moguće tačno reći da li je meteorit zaista pao na teritoriju Srbije. Detaljnija istraživanja su u toku. Bučna eksplozija i potres, koji su građani prijavili, je najverovatnije posledica udarnog talasa tokom raspadanja meteora pri velikoj brzini u atmosferi. Svim građanima koji su zainteresovani da pomognu u potrazi za ostacima meteorita se preporučuje da sačekaju sledeće obaveštenje Astronomske opservatorije u kojem će biti preciznije definisana putanja i moguće mesto pada.

Kamera kojom je snimljen meteor puštena je u rad pre dve nedelje na Astronomskoj stanici Vidojevica kod Prokuplja i već daje odlične rezultate. Projekat izgradnje Astronomske stanice Vidojevica pokrenut je od strane Astronomske opservatorije Beograd, a finansiran je od strane Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj.

DETALJNIJE SAOPŠTENJE

Na osnovu izjava očevidaca o jakom sjaju na nebu i zvučnoj eksploziji bilo je moguće pretpostaviti da se radi o pojavi vrlo sjajnog meteora koji je eksplodirao u atmosferi ili možda pao na tle. Brojni astronomi amateri su dali veoma precizna objašnjenja ovog fenomena u medijskim intervjuima datim u subotu 13. novembra 2010. Pojava blistavih meteora „bolida“ (engleski „fireball“) je retka prirodna pojava. Još ređe se dešava da meteor u potpunosti ne sagori u atmosferi i dospe na površinu Zemlje.

Ekipa Astronomske opservatorije u Beogradu, koju vodi dr Milan Bogosavljević, je u subotu i nedelju analizirala snimke automatske Kamere za celo nebo (engleski „All-sky camera“). Kamera je nedavno postavljena na Astronomskoj stanici na planini Vidojevica kod Prokuplja. Ova kamera je nalik osetljivom CCD fotoaparatu, ali sa vrlo širokim vidnim poljem, koja automatski fotografiše celo vidljivo nebo svaki minut, 24 časa dnevno. Na snimku koji je kamera napravila oko 19:26 časova (1 minut pre prolaska meteora) se vide Mesec i mnogobrojne zvezde. Ovaj snimak (Slika 1) objavljujemo radi lakšeg poređenja sa sledećim snimkom od 19:27 kada je detektovan meteor.

image003-480
Kliknite na snimak

Slika 1: Snimak Kamere za celo nebo dobijen 1 minut pre prolaza meteora. Kamera se nalazi na krovu upravne zgrade stanice, okrenuta ka nebu i na jednom snimku hvata celo vidljivo nebo. Pravac ka zenitu je u sredini slike, dok se krov, odžak upravne zgrade i vrhovi drveća vide po obodu slike. Pravci ka severu i jugu su označeni. Na snimku se vide Mesec (preeksponiran, u pravcu ka antenskom stubu), mnogobrojne zvezde i obrisi Mlečnog Puta.

Na sledećem snimku koji je kamera napravila u 19:27 (Slika 2), ekspozicijom u trajanju od jednog minuta, se jasno vidi veliki bljesak ovog meteora. U trenutku najjačeg sjaja meteor je bio uočljiviji od Meseca (takođe na slici).

image004-480
Kliknite na snimak

Slika 2: Snimak Kamere za celo nebo dobijen na Astronomskoj stanici Vidojevica u trenutku prolaza meteora. Pravci ka severu i jugu su označeni. U dnu slike, nisko na južnom horizontu, se vidi kratak trag a potom i sjajan bljesak meteora. Strelica označava pravac kretanja na nebu, kako je viđeno sa ove lokacije. Blistavi oblik sa desne strane je preeksponirana slika Meseca. Bljesak meteora je bio dosta sjajniji od Meseca.

Pregledniji video snimak sastavljen od kadrova koje je snimila Kamera za celo nebo može se preuzeti u nekoliko video formata na sledećoj adresi:

Windows Media Player

http://www.aob.rs/~mbogosavljevic/meteor/meteor2.avi

Quicktime:

http://www.aob.rs/~mbogosavljevic/meteor/meteor2.mov

MP4:

http://www.aob.rs/~mbogosavljevic/meteor/meteor2.mp4

animated GIF

http://www.aob.rs/~mbogosavljevic/meteor/meteor.gif

 

Snimak meteora u JPG formatu, bez anotacije:

http://www.aob.rs/~mbogosavljevic/meteor/bolid.jpg

Snimak kamere minut ranije, u JPG formatu, bez anotacije:

http://www.aob.rs/~mbogosavljevic/meteor/minut_ranije.jpg

Po zasebnoj analizi Igora Smolića, saradnika Astronomske opservatorije i Petničke Meteorske Grupe (PMG), bljesak meteora je bio toliko jak da je čak registrovan odraz njegove svetlosti na oblacima iznad Zemuna i Beograda. PMG poseduje specijalnu video kameru za snimanje meteora koja vrši automatska video snimanja svake noći. Ova kamera je postavljena na Institutu za fiziku Beograd koji se nalazi u Zemunu. Ona nije detektovala sam meteor, već kratkotrajno ali snažno povećanje sjaja visokih oblaka, kao odraz bljeska meteora sa velike visine u atmosferi. Bljesak na oblacima je registrovan tačno u 19 časova 27 minuta i 15 sekundi, u isto vreme kada je napravljen i snimak meteora sa Vidojevice.

Ovo dodatno potvrđuje da je reč o meteoru a ne o nekom drugom fenomenu. Meteori se tipično vide kada su na oko 100 km visine u atmosferi iznad Zemljine površine. „Bolidi“ koji eksplodiraju „silaze“ i do visine od 40 km iznad površine. Zbog zakrivljenosti Zemljine površine jedino objekte na takvim visinama je moguće videti istovremeno i iz južne Srbije i sa udaljenosti od oko 250 km, kao na ovom primeru iz Beograda.

Na osnovu predstavljenog snimka sa Astronomske stanice Vidojevica i do sada prikupljenih izjava očevidaca moguće je napraviti prvu grubu rekonstrukcija putanje meteora (Slika 3). Detaljnija analiza podataka je u toku. Građanima koji su zainteresovani da učestvuju u traganju za eventualnim ostacima meteora savetuje se da sačekaju sledeće zvanično saopštenje Astronomske opservatorije. U saopštenju će bidi data i okvirna lokacija ukoliko potraga bude potrebna. Napominjemo da postoji velika verovatnoća da je meteor eksplodirao visoko u vazduhu. U tom slučaju je malo verovatno da se mogu naći krupni ostaci na površini. Verovatnije je da se na zemlji nalazi veliki broj sitnih fragmenata meteorita, ali njih je teško identifikovati. Takođe postoji verovatnoća da je meteor preleteo teritoriju Srbije i svoju putanju završio u Makedoniji.

Projekat izgradnje Astronomske stanice Vidojevica pokrenut je od strane Astronomske opservatorije Beograd, a finansiran je od strane Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj. Na Vidojevici se privodi kraju izgradnja teleskopa sa ogledalom od 60cm, a započet je i međunarodni projekat izgradnje velikog teleskopa klase 1.5 metara. Ovaj teleskop će biti najmoderniji instrument te vrste na Balkanu. Kamera kojom je snimljen meteor puštena je u rad pre dve nedelje na Astronomskoj stanici Vidojevica i već daje odlične rezultate.

 image005-480
Kliknite na kartu

Slika 3: Preliminarna putanja meteora kroz atmosferu. Pravac ka jugu je gore na slici.

Pravac Grdelica-Vranje-Bujanovac, gde je bilo najviše izveštaja o primećenom meteoru je označen plavom linijom na slici. Na osnovu analize za sada jedinog poznatog snimka, dobijenog na Astronomskoj stanici Vidojevica kod Prokuplja, meteor se zapravo kretao u atmosferi istočno od Vranja, u pravcu ka jugu gledano iz Prokuplja.

Analiza podataka i tekst:

dr Milan Bogosavljević

tehnički direktor

Astronomska stanica Vidojevica (http://belissima.aob.rs/sr/)

Astronomska opservatorija Beograd (http://www.aob.rs)

Igor Smolić

Petnička Meteorska Grupa (http://www.meteori.rs)

saradnik Astronomske opservatorije Beograd i Instituta za fiziku Beograd

U Beogradu,

Ponedeljak 15.11.2010.

Spisak pojmova:

Meteoroid – mali objekat kometskog ili asteriodnog porekla koje se kreće oko Sunca. Veličine su u opsegu od mikrometra do nekoliko metara. Uglavnom su ovi objekti skamenog, gvozdenog ili mešovitog sastava.

Meteor – svetlosna pojava koju izaziva meteoroid koji se kreće velikom brzinom kroz atmosferu planete. Maksimalni sjaj obično dostiže na visinama od 90 do 100 kilometara iznad tla.

Bolid – izuzetno sjajan meteor.

Meteorit – meteorioid ili delovi meteoroida koji su pali na površinu planete.

Brzina meteoroida – može da iznosi od 11 do 72 kilometra po sekundi u atmosferi Zemlje, u zavisnosti od orbite meteorida u odnosu na orbitu Zemlje.



Komentari

  • Boris Saksida said More
    Baš lepo,pozdrav svima,Boris! 1 dan ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Ne tražite egzaktan odgovor o starosti... 2 dana ranije
  • ato said More
    Mali ispravak: A 10% od brzine... 3 dana ranije
  • Siniša said More
    A mene zanima, kako s postojećom... 3 dana ranije
  • Duca said More
    Čovek bi pomislio da je to rešenje za... 4 dana ranije

Foto...