Meteori su tzv. 'zvezde padalice', nastale kada se meteoriti (čestice metala, stene ili prašine) ili asteroidi zapale pri ulasku u Zemljinu atmosferu brzinom većom od 20 km/s (72.000 km/h). Procenjuje se da svakog dana u Zemljinu atmosferu uđe oko 25 miliona meteoroida i mikrometeorida, što znači da se svake godine naša planeta 'ugoji' za oko 15.000 tona!

1

Meteori su prividno svetle i bele boje, ali korišćenje spektroskopije za izdvajanje sastavnih boja u ovom svetlu pruža vredne informacije o njihovom sastavu kroz emisioni 'otisak prsta' njihovog spektra.

Meteorit mogu da nastanu od kometa, ostataka nakon sudara asteroida ili drugog oblika svemirskog otpada. Svetlost se emituje kada trenje s česticama gasova u našoj atmosferi zapale objekat koji pada. Meteor svetliji od planeta na nebu (-4 ili više) poznat je kao vatrena lopta, tj. fireball. Asteroidi su, kao što znamo, komadi stena daleko manji od planeta, a većina njih kruži u pojasu oko Sunca u širokom torusu između Marsa i Jupitera.

Većina meteorita biva uništena toplotom trenja dok prodiru u Zemljinu atmosferu. Male deo koji stigne na Zemljinu površinu su od ogromnog interesa jer nam omogućuju da hemijski analiziramo njihov sastav i pročistimo informacije koje smo prikupili iz njihovih spektra.

Početkom 2009. komadi meteorita povezani su s određenim asteroidom, poznatim kao 2008 TC3, koji se sudario sa Zemljinom atmosferom. Tada je dusa od preko 4 metra i 80 tona eksplodirala na visini od 38 km iznad Sudana i zasula površinu sa preko 600 meteorita. To je dalo retku priliku da se potvrdi da spektralne refleksije meteorita i asteroida ukazuju na njihov sastav. Zanimljivo je da su u ostacima pronađeni i nanodijamanti.

Bio je to prvi asteroid čiji pad na Zemlju je blagovremeno prijavljen.

2

Statistika kaže da svakog dana Zemlju pogodi makar jedan impaktor od oko 40 cm, a svake godine makar jedam od oko 4 metra. Jednom u sto godina na Zemlju padne kamenica od oko 20 metara, a ovi veći – nadam se da neće skoro.

3
Kad sam bio u Njujorku 2007. obišao sam prodavnice pizza i u Muzeju prirodne istorije najveći asteroid pronađen u Americi i šesti po veličini u svetu – poznat nakon toga i kao Tomanowos. Sećam se da su mi lično rekli da nije pronađen krater gde je pao, pa se veruje da je pao negde u Kanadi a da su ga onda u drevna vremena doneli glečeri. Ima preko 14 tona i sadrži preko 90% gvožđa. Najveći meteorit je u prošlom veku pronađen u Namibiji i ima oko 60 tona!

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 8 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...