Razvoj prstena ostatka supernove SN 1987A
- Detalji
- Kategorija: Zvezde
- Datum kreiranja: sreda, 12 februar 2025 13:01
- Autor Miša Bracić

Serija Hablovih slika SN 1987A.
Opširnije: Razvoj prstena ostatka supernove SN 1987A
Write comment (1 Comment) 
Serija Hablovih slika SN 1987A.
Opširnije: Razvoj prstena ostatka supernove SN 1987A
Write comment (1 Comment)
...Ime "plavi vrebač" (engl. blue lurker) bi moglo pripadati nekom zlikovcu iz filma o superjunaku. Ali zapravo se radi o zvijezdi od jedne rijetke vrste, koju je Hubble temeljito istražio zavirivši u otvoreno zvjezdano jato M67, udaljeno od nas približno 2800 svjetlosnih godina!...
Opširnije: Hubble pronalazi jednog “plavog vrebača” među zvijezdama
Write comment (0 Comments)
Sunce, levo i Sirius desno
Sirius je najsjajnija zvezda na noćnom nebu Zemlje. Njena prividna veličina je -1,46 m, a od nas je udaljena 8,6 svetlosnih godina. Ime ove zvezde vuče poreklo od staro-grčke reči Σείριος Seirios, u značenju užaren, usijan. To je jedna od nama najbližih zvezda, a i dalje se približava Suncu tako da joj lagano rase sjaj i to će trajati sledećih 60 000 godina. Nakon toga, rastojanje između Siriusa i Sunčevog sistema će početi da raste, ali će ipak Sirius i dalje biti najsjajnija zvezda na nebu Zemlje (izuzimajući Sunce) sledećih 210 000 godina.
Opširnije: Sirius - najsjajnija zvezda noćnog neba
Write comment (3 Comments)
Ova Slika tjedna NASA/ESA-inog Svemirskog teleskopa Hubble prikazuje galaktiku LEDA 22057, udaljenu od nas oko 650 milijuna svjetlosnih godina i smještenu u zviježđu Blizanaca.
Opširnije: Bljedoplava točkica (supernove)
Write comment (0 Comments)
Od starine, vijenci su simbolizirali ciklično smjenjivanje života, smrti i ponovnog rađanja. Zbog toga je posve prikladno da jedno od najboljih mjesta na kojima astronomi mogu doznati više o zvjezdanom životnom ciklusu nalikuje ogromnom blagdanskom vijencu.
Opširnije: NASA-ini opservatoriji vide svemirski "vijenac" s prikazom zvjezdanog životnog ciklusa
Write comment (1 Comment)
Godine 1936, astronomi su vidjeli jedan zbunjujući događaj u zviježđu Oriona: mlada zvijezda FU Oriona (FU Ori) je u nekoliko mjeseci postala stotinu puta sjajnija no inače. Stvarni sjaj FU Ori je u jednom trenutku postao 100 puta veći od Sunčevog. Međutim, za razliku od zvijezda koje eksplodiraju, njen je sjaj otada opadao tek neznatno.
Opširnije: Hubble otkriva vruće detalje o mladoj zvijezdi Fu Oriona
Write comment (0 Comments)
Izložba „Šta se krije ispod ravnice“, otvorena 29. novembra ’24. u Narodnom muzeju Zrenjanin, nije obična izložba. To je biblioteka kamenih zapisa starih desetine i stotine miliona godina i više. To je priča o fosilima biljaka i životinja, iskopanim na Fruškoj Gori i vojvođanskoj ravnici koju priča sama priroda. To je priča bez reči. Tu je slovo A sloj izumrlih algi od pre 1,8 milijardi godina koji se nataložio i skamenio u prastarom moru. Sada nam se pokazuje kao odlomak neke stene, iskinut list iz neke stare knjige. Slovo Š su kosti izumrlih vrsta iz vremena poslednjeg ledenog doba. Dok se sve to posmatra i sluša kao da oživjava istorija Fruške Gore i Panonske ravnice.
Opširnije: Šta se krije ispod ravnice
Write comment (0 Comments)
Prvi elementi koji su se pojavili u kosmosu su vodonik, helijum i litijum, s tim što vodonika ima oko 75%, helijuma tu negde oko 24% i sasvim, sasvim malo litijuma. Već nakon nekoliko minuta posle Velikog praska nastala su jezgra ovih atoma, ali bilo je potrebno još neko vreme (380.000 godina) da se visoka temperatura univerzuma od više milijardi Kelvina spusti na oko 3.000 K da bi jezgra počela da hvataju slobodne elektrone i tako formiraju kompletne atome.
Opširnije: Da li sve supernove proizvode iste elemente?
Write comment (0 Comments)
Slika prikazuje svetlu ovalnu strukturu, okruženu slabijim većim prstenom, na crnoj pozadini. Oval odgovara svetlosti koja dolazi od zvezde WOH G64 i čaure oko nje, dok prsten može biti unutrašnja strana torusa prašine oko njih.
Opširnije: Astronomi su napravili prvu sliku zvezde izvan naše galaksije izbliza
Write comment (0 Comments)
Sredinom proslog stoljeća otkrivena je neobična skupina zvijezda intenzivnih, eksplozivnih promjena sjaja koje se ponavljaju u relativno kratkim intervalima. To su crveni patuljci - objekti slabašna sjaja koji nerjetko imaju tek desetinku Sunčeve mase. Njihovi iznenadni bljeskovi podsjećaju na one koji se mogu povremeno pojaviti na Suncu.