Zvezde

Zašto se zvezde na našem nebu ne pomeraju
ako se Zemlja vrti brzinom od 1600 km/h?

1Krenimo od premise: Zemlji za jedan krug oko ose treba 23 sata, 56 minuta i 4,09053 sekunde – to se zove siderički period – a obim joj iznosi 40.075 km. Dakle, površina Zemlje na ekvatoru se okreće brzinom od 450 metara u sekundi, što će reći oko 1670 kilometara na sat. Moja zgrada na Novom Beogradu se, međutim, okreće nešto manjom brzinom i ja to osećam: ako je kosinus od 45º jednak 0,707, onda je brzina na 45 stepeni približno 0,707 × 1670 = 1180 km/h. Ta brzina opada kako se ide dalje na sever. Dok stigneš do Severnog pola, brzina spinovanja će biti jako spora – trebaće ti čitav dan da se okreneš u mestu.

 

 

Opširnije: Zašto se zvezde na našem nebu ne pomeraju
ako se Zemlja vrti brzinom od 1600 km/h?

Write comment (4 Comments)

Otkrivena intergalaktička supernova

lmc orcProfesor Miroslav Filipović, sa Univerziteta Zapadni Sidnej, sa svojim kolegama prvi je koji je detektovao takav jedan ostatak. Blesak supernove dogodio se u prostoru između Mlečnog puta i Velikog Magelanovog oblaka. Objekat nosi katalošku oznaku J0624–6948 i ima oblik prstena prečnika oko 150 svetlosnih godina.

 

Opširnije: Otkrivena intergalaktička supernova

Write comment (0 Comments)

Kosmički monstrum emitovao energiju milijardu Sunca

1crop

Magnetar je neutronska zvezda sa izuzetno jakim magnetnim poljem koji često sijaju spektakularno jako i bez upozorenja. Magnetari mogu biti hiljade puta svetliji od našeg sunca ali njihove erupcije su kratke i nepredvidive pa su izazov za astrofizičare da ih pronađu i prouče. 

 

Opširnije: Kosmički monstrum emitovao energiju milijardu Sunca

Write comment (2 Comments)

Superkompjuterska simulacija uništenja zvezda

 5

Naučnici su upotrebili superkompjuter da simuliraju susret osam vrsta zvezdi sa crnom rupom. Cilj im je bio da naprave što realističniji prikaz onoga šta se dešava kada se zvezda previše približi crnoj rupi. Gravitacione sile stvaraju razorne plimske talase koji zvezdu razbijaju u struju gasa. Ovo je prvi put da simulacija uzima u obzir Ajnštajnovu opštu teoriju relativnosti i virtualnu zvezdu sa realnom unutrašnjom strukturom.

Opširnije: Superkompjuterska simulacija uništenja zvezda

Write comment (0 Comments)

Vreme Plejada

 imena

Baxter osmatracPlejade su nebeski dragulj, najlepši koji se na nebu može videti golim okom. Ili dvogledom. Dvogled je idealan za Plejade, zato što teleskopi imaju po pravili veće uveličanje pa je vidno polje manje i u njega ne može da se smeste sve zvezdice ovog jata. Potražite Plejade, sada je vreme za njih.

 

Opširnije: Vreme Plejada

Write comment (0 Comments)

Najsjajnije zvezde na zemaljskom nebu

zvezded crop

Sledi spisak 20 najsjajnijih zvezda posmatrano sa Zemlje (to je prividni sjaj, a postoji i apsolutni o čemu ćemo nekom drugom prilikom). Navedeme vrednosti su dobijene preko Hipparcos sky survey. Promenljive zvezde su označene sa var. Kod dvojnih zvezda označen je sjaj samo sjajnije komponente. Linkovi vode na članke u Vikipediji. 

 

Opširnije: Najsjajnije zvezde na zemaljskom nebu

Write comment (0 Comments)

Orion

Picture 1

Orionu čovek mora da se divi. Moćan je, veličanstven i lep. Zbog svojih sjajnih zvezda i veličine lako se uočava na nebu. Poznat je od davnina, pa ga i Homer pominje u Ilijadi. Orion spada u najstarija sazvežđa. 

 

Opširnije: Orion

Write comment (0 Comments)

Zvezde: Zračenje, magnitude i sjajnost

zvezdebelezavanje

Sve informacije koje imamo o nekom nebeskom objektu dobijamo analizom energije koje ono zrači. Radio talasi, vidljiva svetlost, toplota, X-zraci i gama-zraci predstavljaju oblike elektromagnetnog zračenja – energije koja se u obliku talasa prenosi kroz svemir. Elektromagnetni spektar je potpuna oblast talasnih dužina elektromagnetnog zračenja od vrlo dugog kao što su radio talasi pa do vrlo kratkog kao gama-zraci. Zemljina atmosfera je propusna za zračenje najvećeg dela talasnih dužina i ove oblasti se mogu posmatrati sa Zemlje. Zračenje ostalih talasnih dužina se proučava pomoću instrumenata koji su postavljeni van Zemljine atmosfere.

 

Opširnije: Zvezde: Zračenje, magnitude i sjajnost

Write comment (0 Comments)

Obeležavanje zvezda – Bajerove oznake

Velika kola

U staro vreme najupadljivije zvezde su dobijala lična imena. Tome imenovanju su naročito doprineli arapski astronomi koji su u Srednjem veku dostigli zavidno astronomsko znanje, pa otuda mnoge zvezde i danas znamo po njihovim arapskom imenima (Mintaka, Algol, Alnilam, Betelgez, Rigel…).

Opširnije: Obeležavanje zvezda – Bajerove oznake

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 1 dan ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 1 dan ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 2 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 4 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 4 dana ranije

Foto...