Zvezde

Westerlund 1: "Super" zvjezdano jato blista na novoj Chandrinoj slici

1zkCrop

 Westerlund 1 je najveće i nama najbliže "super" zvjezdano jato. Novi podaci, dobiveni NASA-inim Rendgenskim opservatorijem Chandrom i drugim NASA-inim teleskopima, pomažu astronomima bolje razumjeti tu galaktičku tvornicu u kojoj se zvijezde proizvode kao na traci!

 

Opširnije: Westerlund 1: "Super" zvjezdano jato blista na novoj Chandrinoj slici

Write comment (0 Comments)

Strši iz gomile

NGC 6642Crop

Zbijenost kuglastih zvjezdanih jata je dvosjekli mač. S jedne strane, imati toliko mnoštvo zvijezda slične dobi na jednoj gomili, za astronome znači mogućnost stjecanja uvidâ u kemijski sastav naše galaktike u njenoj ranoj povijesti. Ali u isto vrijeme, zbog velike gustoće zvijezda u jezgrama zbijenih jata, astronomi tamo teško razlučuju pojedinačne zvijezde. 

 

Opširnije: Strši iz gomile

Write comment (0 Comments)

Zvezde na rubu Mlečnog puta se kreću sporije

RubMW

 

Mlečni put rotira, sva materija unutar njegovog diska se kreće oko njegovog centra. Vera Rubin je sedamdesetih godina prošlog veka pokazala da su brzine zvezda iste u celoj galaksiji, da ne opadaju sa udaljenošću od centra. Rad Rubinove je hipotetički ukazao na nevidljivu tamnu materiju koja kvantitativno nadmašuje vidljivu materiju, gravitaciono deluje na udaljene zvezde i daje im dodatni potisak. Od tada su slične pojave primećene i u dalekim galaksijama. 

 

Opširnije: Zvezde na rubu Mlečnog puta se kreću sporije

Write comment (1 Comment)

Divovska eksplozija u patuljastoj galaksiji

1

Daavnooo, davno, još iz epohe karbona kada na Zemlji nije bilo niti prvih dinosaura, kada nije bilo niti najmanjeg znaka da će u isto takvoj daaavnoooj budućnosti, po Zemlji hodati ljudi, u jednoj patuljastoj galaksiji, eksplodirala je masivna zvijezda i svojim sjajem višestruko nadmašila sjaj svih drugih zvijezda u toj galaksiji.

 

Opširnije: Divovska eksplozija u patuljastoj galaksiji

Write comment (0 Comments)

Koliko zvezda svake godine umre u našoj galaksiji?

Patuljak

U ogromnim, kovitlajućim oblacima gasa i prašine hiljadu puta većim od čitavog našeg Sunčevog sistema neprestano se, od samog nastanka galaksije, rađaju zvezde. Ali ništa nije večno pa i zvezde imaju svoj život koji se na kraju, posle desetina miliona ili ponekad i desetina milijardi godina, ugasi. Ponekad zvezda umre tiho i mirno, a ponekad jarosno kada čitavom galaksijom prostruje njeni poslednji trzaji.

 

Opširnije: Koliko zvezda svake godine umre u našoj galaksiji?

Write comment (0 Comments)

ST Džejms Veb otkriva dokaze o postojanju neutronske zvezde u ostatku supernove 1987A

SNRCrop

U februaru 1987. godine je eksplodirala Supernova 1987A (SN 1987A). Nastala je kao rezultat smrti masivne zvezde u Velikom Magelanovom oblaku, patuljastoj satelitskoj galaksiji Mlečnog puta udaljenoj 160.000 svetlosnih godina. Do sada je ovaj ostatak proučavan teleskopima na svim talasnim dužinama svetlosti od rendgenskih do radio zraka.

 

 

Opširnije: ST Džejms Veb otkriva dokaze o postojanju neutronske zvezde u ostatku supernove 1987A

Write comment (1 Comment)

Komentari

  • Siniša said More
    Brzina je proticanja vremena iza... 2 dana ranije
  • Siniša said More
    Crne rupe jesu nevidljive, ali samo zbog... 3 dana ranije
  • Milan Mijić k said More
    Objašnjenje postoji ali nije egzaktno,... 4 dana ranije
  • Boris said More
    Hm.....mogu samo reči....preglup sam,da... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Postoji fizičko objašnjenje zašto sve... 6 dana ranije

Foto...