Zvezde

Webb snima nadzvučni odljev iz mlade zvijezde

OdlivZK15sept 2

Objekti Herbig-Haro (HH) su sjajna područja oko novorođenih zvijezda, nastala zarivanjem brzih stelarnih vjetrova ili mlazova plina koje te zvijezde bljuju iz sebe u obližnji plin i prašinu. Takvi srazovi stvaraju udarne valove koji zagriju materijal i natjeraju ga da svijetli. Na ovoj slici HH 211, koju je snimio NASA-in Svemirski teleskop James Webb, vidljiv je odljev iz jedne protozvijezde razreda 0: objekta sličnog našem Suncu u vrijeme kada je iza njega bilo tek nekoliko desetaka tisuća godina postojanja i kada je ono imalo masu od samo 8 posto svoje sadašnje mase. (Protozvijezda koja je proizvela HH 211 će na koncu izrasti u zvijezdu sličnu Suncu.)

  

Opširnije: Webb snima nadzvučni odljev iz mlade zvijezde

Write comment (0 Comments)

Nešto čudno se zbiva sa Sjevernjačom

SevernjacaZKCrop

Od početka novog doba u astronomiji, znanstvenici znaju da je Sjevernjača (lat. Polaris) dvojni zvjezdani sustav koji se sastoji od jednog žutog superdiva razreda F (Polaris Aa) i jednog manje žutog patuljka iz glavnog niza (Polaris B). Naknadna promatranja su pokazala da je Polaris Aa klasična cefeida - promjenjiva zvijezda koja vrlo pravilno pulsira. (Sjevernjača je trostruka zvijezda. Komponenta A je i sama tijesna dvojna zvijezda. Veća od tih komponenti komponente A, označena s Polaris Aa, ima masu od oko 5,4 masa Sunca i promjer od 37,5 promjera Sunca. (Ta je procjena iz 2015. g.) Manja komponenta, označena s Polaris Ab, ima masu od 1,26 Sunčevih masa i promjer samo 4 posto veći od Sunčevog. (Ta je procjena iz 2008. g.) Međusobni ophodni period im iznosi 29,59 godina. Prim. prev.)

  

Opširnije: Nešto čudno se zbiva sa Sjevernjačom

Write comment (2 Comments)

Ima u Sjevernjači i nečega što se ne vidi očima

PolarisZK

O Sjevernjači (Polarisu) obično razmišljamo kao o postojanoj usamljenoj točki svjetla, koja je u prošlosti vodila pomorce. Ali ima u Sjevernjači i nečega što se ne vidi očima. Sjevernjača je zapravo trostruki zvjezdani sustav. I dok se dvije njegove komponente može lako razlučiti i malim dalekozorom, druga se pratilja drži toliko blizu najsjanije zvijezde sustava, da nikad dosad nije bila viđena.

  

Opširnije: Ima u Sjevernjači i nečega što se ne vidi očima

Write comment (0 Comments)

Webb otkriva nove strukture unutar glasovite supernove

rZK1Crop

NASA-in Svemirski teleskop James Webb je počeo istraživati jednu od najčuvenijih supernova - SN 1987A - otkrivenu u veljači 1987. g. Na udaljenosti od 168 tisuća svjetlosnih godina od nas i smještena u galaktici Veliki Magellanov Oblak, SN 1987A je već skoro 40 godina predmetom intenzivnih promatranja u valnim duljinama od gamazraka do radiovalova. Nove opservacije provedene Webbovom NIRCam-om nam sada omogućuju da bolje razumijemo kako se supernova razvija tijekom vremena i kako oblikuje ono što ostavlja za sobom.

Opširnije: Webb otkriva nove strukture unutar glasovite supernove

Write comment (1 Comment)

Teleskop James Webb nazire nešto što bi mogle biti prve opažene "tamne zvijezde"

Tamnazvezda

Zvijezde jarko blistaju u svemirskoj tmini zahvaljujući fuziji, stapanju atoma i oslobađanju energije. (Riječ je, naravno, o stapanju jezgri atoma. Prim. prev.) Ali što ako postoji neki drugi način da se energijom napaja jedna zvijezda?

 

Opširnije: Teleskop James Webb nazire nešto što bi mogle biti prve opažene "tamne zvijezde"

Write comment (1 Comment)

Najveća zvezda

UY Scuti Crop

Nije lako utvrditi koja od nama poznatih zvezda je najveću. Podaci su nepouzdani, a sa razvojem znanja, tehnologije i instrumenata oni se i menjaju. Po novijim istraživanjima ispada da su neke zvezde duplo masivnije od onoga što se mislilo da je uopšte moguće. Sem toga postoji i terminološki problem: da li mislimo na zvezdu sa najvećim prečnikom ili na zvezdu sa najvećom masom. Zbog svega toga ćete u člancima pisanim u različito vreme naći i različite kandidate za naj-zvezdu.

 

Opširnije: Najveća zvezda

Write comment (0 Comments)

Formiranja zvezda i galaksija u ranom univerzumu

Crop

Hiljade malih galaksija na crnoj pozadini. Neke su primetno spiralne, druge eliptične. Mnoge su premale da bi se razaznala bilo kakva struktura. Nekoliko spiralnih galaksija su plavkaste, većina izgleda žuto ili crveno. Nekoliko zvezda prikazuje difrakcijske šiljke. Ova infracrvena slika sa ST Džejms Veb snimljena je za JADES jednim od pet programa istraživanja koji koriste podatke sa svemirskog teleskopa. Prikazuje deo neba poznatog kao GOODS-Jug, koji je proučavan i od strane svemirskog teleskopa Habla i drugih opservatorija. Ovde je vidljivo više od 45 000 galaksija.

 

Opširnije: Formiranja zvezda i galaksija u ranom univerzumu

Write comment (0 Comments)

Potraga za zvijezdom

ZvezdaZK2705 1

U telegramu https://www.astronomerstelegram.org/?read=16050 je javnost obavještena da je jedan tim astronoma u arhiviranim Hubbleovim podacima pronašao zvijezdu - ili izglednog kandidata za nju - koja je u galaktici M101 nekidan eksplodirala kao supernova SN 2023ixf. Kandidat(kinja) je pronađena na fotografiji koju je Hubble snimio 16. studenog 2002. g. svojom ACS-om, u infracrvenoj valnoj duljini od 814 nm. Hubble je u isto to vrijeme snimao M101 i u zelenoj i modro-ljubičastoj boji, ali na tim slikama se zvijezda nije mogla vidjeti. To pokazuje da je bila izrazito crvene boje, što je bilo i za očekivati od zvijezde koja je ubrzo nakon toga eksplodirala kao supernova. Sjetimo se samo boje nesretnog Betelgeza (koji nikako da eksplodira)!

 

Opširnije: Potraga za zvijezdom

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Siniša said More
    Brzina je proticanja vremena iza... 1 dan ranije
  • Siniša said More
    Crne rupe jesu nevidljive, ali samo zbog... 2 dana ranije
  • Milan Mijić k said More
    Objašnjenje postoji ali nije egzaktno,... 3 dana ranije
  • Boris said More
    Hm.....mogu samo reči....preglup sam,da... 3 dana ranije
  • Duca said More
    Postoji fizičko objašnjenje zašto sve... 5 dana ranije

Foto...