Fizika

Q-ugljenik izgurao dijamante na drugo mesto

sl1Pre mnogo vekova, drevni naučnici su pokušavali da savladaju alhemiju, odnosno tajanstvene procese pretvaranja olova u zlato. Vremenom je shvaćeno da su se alhemičari bavili “ćoravim poslom” (iako savremena hemija leži na mnogim otkrićima upravo tih alhemičara), ali savremeni naučnici su uspeli da reše tajnu jedne još neverovatnije transformacije: pretvaranja ugljenika, osnovnog sastojka života na planeti, u dijamante.

Opširnije: Q-ugljenik izgurao dijamante na drugo mesto

Write comment (3 Comments)

Izračunato koliko ima tamne materije

1

Postoje pouzdani dokazi da je većina materije u našem univerzumu tamna i da je ne može opisati Standardni model fizike čestica. Postojanja tamne materije je neupitno jer potiče iz astrofizičkih i kosmoloških posmatranja izvršenih u različitim razmerama i epohama našeg univerzumu. Na primer, pozadinsko mikrotalasno zračenje ili rotacije galaksije uključuje veoma različitu fiziku i periode u evoluciji našeg univerzuma, ali oboje zahteva da se oko 75% sadržaja materije univerzuma sastoji od hladne, nebarionskebarionske, tamne materije.

 

Opširnije: Izračunato koliko ima tamne materije

Write comment (0 Comments)

Paradoks noćnog neba

1

Kada pogledamo u noćno nebo, šta vidimo? Zvezde, Mesec, po neku planetu ali najveći deo je potpuno mračan. Ako se zamislimo, ne bi trebalo da je tako. U našoj galaksiji ima oko 200 do 400 milijardi zvezda, a u vidljivom svemiru 200 milijardi galaksija. Zar ne bi trebalo da noćno nebo ne bude mračno. 

 

Opširnije: Paradoks noćnog neba

Write comment (1 Comment)

Zračenje u kosmosu

7Biti astronaut nikad nije bilo lako. Iako je to danas mnogo manje opasno zanimanje nego u prošlosti, muškarci i žene posvećeni osvajanju kosmosa znaju da tokom misije postoji mnogo stvari koje bi mogle poći kako ne treba. Ali od svih opasnosti postoji jedna koja obično ostaje neprimećena a koja je uprkos tome prisutna u svakoj misiji. Mislim na zračenje.

 

Opširnije: Zračenje u kosmosu

Write comment (0 Comments)

Pogon konstantnog ubrzanja će nas odvesti do zvezda

4.Sagitarius

Pogon sa konstantnim ubrzanjem je najobećavajući pogon za svemirska putovanja. Za razliku od postojećih pogona koji u kratkom vremenu daju veliko ubrzanje, od više G (G je sila kojom nas Zemlja privlači i našoj masi daje našu težinu), pogon konstantnog ubrzanja konstantno ubzava svemirski brod ubrzanjem od 1G (dodatnih 9,81 m/s svake sekunde). 1G je idealno ubrzanje za čoveka jer se time stvora veštačka gravitacija. Putnici bi imali svoje zemljske težine i osećali bi se prijatno kao na Zemlji. Ne bi bili u pogubnom po zdravlje bestežinskom stanju ili pod velikim G.

Opširnije: Pogon konstantnog ubrzanja će nas odvesti do zvezda

Write comment (2 Comments)

Postoje li detektori dima u paklu?

detektorSve češće se u državnim ustanovama, bankama i lokalina na plafonima vide mali uređaji koji predstavljaju detektore dima. Njihov zadatak je da uključe automatski sistem vodenih prskalica koje treba da ugase potencijalni požar. Malo ljudi zna da je glavni deo tog prostog uređaja radioaktivni elemenat americijum-241. Kakve veze ima radioaktivnost sa detekcijom dima?

Opširnije: Postoje li detektori dima u paklu?

Write comment (7 Comments)

Komentari

  • Boris said More
    Baš se lepo setit......!lp Boris 18 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    "Što je pak Uskršnja životna priča?... 4 dana ranije
  • Baki said More
    Dobar tekst. Podsećam: “Istraživači... 5 dana ranije
  • Ljubomir said More

    - Hm... ako ta planeta obidje svoju... Pre 1 nedelje
  • Драган Танаскоски said More
    Odličan dokumentarni film. Zanimljivo... Pre 1 nedelje

Foto...