NoviMesecUmetnička predstava novog meseca

Ovu posetu samo već najavili, a sada se ona realizuje

Zemlja trenutno ima još jedan mesec. U aprilu je Zemljina gravitacija privukla sićušni asteroid.

Ovaj privremeni „mini-mesec“, prečnika oko 2 metra, ostaće u blizini do početka decembra. Tada se očekuje da napusti Zemljinu sferu gravitacionog uticaja i nastavi putanju oko Sunca.

Telo je toliko malo i slabo vidljivo da je astronomima bilo potrebno nekoliko nedelja da potvrde da nije reč o neaktivnom satelitu ili njegovom fragmentu. Centar za male planete Međunarodne astronomske unije, koji prati asteroide, komete i druga mala tela u Sunčevom sistemu, krajem oktobra dao je ovom novom objektu ime 2026 QQ8.

Iako „mini-mesec“ nije zvanična oznaka, astronomi su taj naziv ranije koristili za nekolicinu prirodnih objekata. Među njima su 2006 RH120, koji je proveo oko godinu dana u orbiti oko Zemlje, i 2020 CD3, koji je kružio oko naše planete oko tri godine.

Međutim, nije neobično da Zemlja ima ovakve prolazne pratioce. „U proseku, verovatno u svakom trenutku imamo jedan takav objekat“, rekao je Metju Pejn, direktor Centra za male planete. „Zadržavaju se nekoliko nedelja ili meseci. Ponekad ih nema, a ponekad ih ima nekoliko.“

Spisak ovih posetilaca prilično je kratak jer ih je obično teško uočiti. „Većina njih je veoma mala“, dodao je Pejn. „Često su malo predaleko, a iz naše perspektive kreću se i veoma brzo. Zbog oba razloga sadašnjim istraživanjima ih je veoma teško otkriti.“

Trenutno nema razloga za zabrinutost da bi 2026 QQ8 mogao da udari u našu planetu. Dobra strana njegove male veličine jeste to što bi se, čak i kada bi ušao u atmosferu, bezopasno raspao. „U najboljem slučaju, na nebu biste videli sjajan meteor i čuli manji prasak“, rekao je Pejn.

Teško uočljiv objekat

Astronom Krisztijan Šarnecki otkrio je objekat u avgustu i privremeno mu dao oznaku Sar2901. „Tražio sam asteroide bliske Zemlji, kao što radim svake vedre noći još od 2020. godine“, napisao je Šarnecki, koordinator istraživanja u mađarskoj opservatoriji Konkolji. „U trenutku otkrića izgledao je kao skoro četiri stotine drugih asteroida bliskih Zemlji koje sam pronašao. Njegova posebna priroda postala je jasna tek kasnije, nakon preciznih proračuna orbite.“

Asteroidi bliski Zemlji su oni čije ih putanje dovode relativno blizu naše planete. Oni pripadaju široj grupi objekata poznatih kao objekti bliski Zemlji, odnosno NEO, u koju spadaju i komete.

Odmah nakon otkrića novog mini-meseca, naučnici su bili podeljeni oko toga da li je prirodnog ili veštačkog porekla. Šarnecki je objasnio da su astronomi mogli da potvrde njegovu prirodu tek kada su tokom nekoliko nedelja pratili kako Sunčevo zračenje utiče na njegovo kretanje. Uz pomoć teleskopa Lowell Discovery u Arizoni i teleskopa prečnika 2,2 metra (88 inča) Univerziteta Havaja na Mauna Kei, potvrđeno je da je 2026 QQ8 prirodni objekat.

„Tačno poreklo ovog svemirskog tela i dalje se aktivno istražuje“, rekao je Pejn. Ipak, većina NEO objekata potiče iz asteroidnog pojasa, oblasti između orbita Marsa i Jupitera. U njemu se nalaze milioni kamenitih tela različitih veličina koja kruže oko Sunca. Tokom miliona godina, gravitacione sile mogu da promene orbite nekih od tih tela i usmere ih ka unutrašnjem delu Sunčevog sistema.

„Ako se neki od NEO objekata koji kruži relativno blizu Zemlje približi brzinom koja nije toliko velika da samo proleti pored nas, ponekad može blago da se susretne sa Zemljom“, rekao je Pejn. „Objekat se kreće zajedno sa Zemljom, a zatim se sve više približava. Tada počinje sve snažnije da oseća Zemljinu gravitaciju, a delom i Mesečevu. To može malo da mu promeni prvobitnu orbitu, pa može da počne da kruži oko Zemlje.“

Prema Pejnovim rečima, astronomi su identifikovali oko 40.000 NEO objekata i ukupno oko 1,5 miliona tela u Sunčevom sistemu, ali očekuje se da će taj broj uskoro znatno porasti.

Opservatorija Vera C. Rubin u Čileu, čiji teleskop sadrži najveću digitalnu kameru na svetu, trenutno sprovodi desetogodišnje istraživanje pod nazivom Legacy Survey of Space and Time (LSST). Očekuje se da će tokom istraživanja asteroidi, komete i udaljene galaksije biti otkrivani i katalogizovani nezapamćenom brzinom.

„Kada LSST počne da radi punim kapacitetom, očekuje se da će otkriti veoma veliki broj objekata“, rekao je Pejn. „Očekujemo da ćemo broj poznatih objekata povećati sa 1,5 miliona na 5 miliona.“

https://earthsky.org/space/mini-moon-for-earth-2026-qq8/

https://edition.cnn.com/2026/11/21/science/mini-moon-earth-2026-qq8

 


Komentari

  • Baki said More
    Pad velike planete mogao je da promeni... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Kako je nastala prva ćelija? Kako je... Pre 1 nedelje
  • Duca said More
    Ponegde se napreduje, recimo Amstrong i... Pre 2 nedelje
  • Miki said More
    Nakon Sapiens - Kratka istorija... Pre 2 nedelje
  • Petar said More
    Pre bi rekao proverenu, a ne staru... Pre 2 nedelje

Foto...