Nakon 1355 dana nema pjega na Suncu

Naše Sunce nije dosadna zvjezdana usidjelica. Povremeno je jako nestašno, povremeno mirno, poput djeteta koje spavajući skuplja snagu za predstojeće igranje i dernjavu. Školski gledano, periodi aktivnosti i neaktivnosti Sunca traju po jedanaest godina, nekada duže nekada kraće. Pojave na Suncu (Sunčeve pjege) započeo je promatrati (1608.) Galileo Galilei. Astronomi su ubrzo ustanovili jedanaestogodišnji ciklus u kojem naša zvijezda prijeđe put od maksimuma preko minimuma do ponovnog maksimuma aktivnosti. Aktualni ciklus je dvadeset i peti po redu od početka XVII stoljeća. Posljednjih mjeseci bili smo svjedoci nekoliko poprilično jakih epizoda Sunčeve aktivnosti, od kojih su neke „spustile“ polarnu svjetlost sve do naših geografskih širina.

Od 22. do 24. veljaće Sunčev disk bio je potpuno „prazan. Niti jedne jedine pjege nije bilo na fotosferi. Zadnji se puta tako nešto dogodilo 08.VI 2022., prije 1355 dana. Dokaz je to kako se krećemo prema Sunčevom minimumu koji nas očekuje oko 2030. Istina, trebati će godine do toga, u međuvremenu pjege će se i dalje pojavljivati na fotosferi. Već sada (27.II 2026.) na istočnom, nama vidljivom rubu Sunčeva diska, pojavile su se četiri grupe novih pjega, područja jake elektromagnetske aktivnosti. 

Sunce i događanja na Suncu smiju se promatrati isključivo uz uporabu specijalizirane astronomske opreme (filtri) kojom oči i opremu čuvamo od pogubnog djelovanja zračenja. Ipak, povremeno, kada se pojave iznimno velike pjege (desetak, dvadesetak puta veće od Zemlje!) one se u svitanje ili sumrak mogu vidjeti čak i golim okom kao crne fleke na Suncu!