Naša planeta se kupa u vodi. Preko 70% njene površine prekriveno je okeanima, morima i jezerima, a vode ima je i duboko ispod površine mplanete. Okeani su u proseku duboki pet kilometara, a kod Marijanskih ostrva čak jedanaest. Ukupno vode na Zemlji ima 1,3 triliona litara, ili 1,3 milijardi kubnih kilometara. Ima je, dakle, baš dosta. 

Ali sve je relativno jer s druge strane na Zemlji vode baš i nema toliko koliko nam se čini kada stojimo na obali mora. Stvar je u tome što je tih navedenih pet kilometara prosečne dubine okeana, neprimetno prema prečniku Zemlje koji iznosi nešto više  od 12.740 kilometara. Sem toga ispostavilo se da na nekim telima Sunčevog sistema vode ima i više nego na Zemlji iako su ona, ta tela ponekad i mnogo, mnogo manjeg prečnika od naše planete. 

Jupiter i sateliti

Najveći okean vode nalazi se (ovo će biti za mnoge baš veliko iznenađenje) na Jupiteru. Jupiter je gigantska kugla gasa se malim čvrstim jezgrom – pa kao onda može da ima čitav okean? Stvar je u definiciji okeana. Duboko ispod oblaka Jupitera, nalazi se okean – ali okean tečnog metalnog vodonika*. 

* "Tačni metalni vodonik" je pojava u kojoj vodonik, pri vrlo niskim temperaturama i visokim pritiscima, pokazuje karakteristike metala, kao što su visoka provodljivost toplote i električne struje, kao i sjaj.

Evropa

Ako vam ne odgovara okean tečnog metalnog vodonika - tečan „nemetalni“ okean se nalazi u susedstvu Jupitera, na njegovom velikom satelitu Evropi. Za taj okean naučnici znaju na osnovu analize površine satelita. Te analize govore o kretanju ploča ledene kore satelita koje klize preko tečne vode. A Svemirski teleskop Habl je čak snimio nešto što liči na mlazeve vodenih kapljica koje izviru iz Evrope. 

Koliko vode ima na Evropi? Pa to niko ne zna, ali se pretpostavlja da je ima mnogo više nego vode u svim okeanima Zemlje. Inače, ona se nalazi ispod ledene kore čija se debljina procenjuje na nekih 100 kilometara.

Gained

Tu je zatim Ganimed, najveći Jupiterova satelit, 5268 kilometara u prečniku. Ganimed je veći čak i od planete Merkur. I na Ganimedu ima tečne vode ispod 150 kilometara debelog sloja leda, a procene govore o čak šest puta većoj zapremini vode nego što je ima na našoj planeti.

Enceladus

Vode ima i Saturnovom mesecu Enceladusu. Šta više ona izvire sa ovog satelita u vidu povremenih, vrlo snažnih gejzira. A koliko vode sadrži ovaj satelit – nije poznato.

Naša planeta se od nabrojanih tela, a što se tiče vode, razlikuje po tome što je ta, naša voda, tečna i na površini Zemlje, a to nije slučaj sa drugim navedenim telima. Ipak, astrobiolozi smatraju da je već samo postojanje tečne vode, pa makar i zakopane ispod površine dovoljno za postojanje života. Oni polaze od našeg iskustva da gde god na Zemlji ima vode – ima i života. Nasuprot njima skeptičari imaju drugu izreku pa kažu:  -Postojanje vode na nekom telu ne znači da na tom telu ima i života. Za sad se ni za jedne ni sa druge ne može reći da su u pravu. 

Prema SkyatNight


Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 3 dana ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 3 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 5 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 6 dana ranije

Foto...