Sateliti

Mađarski krateri na Mesecu

ajnstajn

Gledajući u nebo, mnogi objekti i površinske forme nazvane po znamenitim Mađarima uzvraćaju nam pogled. Na Merkuru, Veneri, Marsu i različitim manjim nebeskim telima brojni su oblici koji su nazvani prema mađarskim naučnicima i umetnicima. Ali nije potrebno putovati tako daleko u kosmos da bi pronašli Mađare – dovoljno je pogledati u Mesec i sresti se imanima kao što su Loránd Eötvös ili Tódor Kármán.

Opširnije: Mađarski krateri na Mesecu

Write comment (0 Comments)

Prve karte Meseca

Prvamapacelog meseca Herriot 1609Početkom sedamnaestog veka istraživači nebeskog prostora i tela koja lutaju njime dobili su moćno sredstvo za svoj rad. Bio je to naravno teleskop, sjajan izum, u osnovi tiliko jednostavan da je prosto neverovatno kako ranije nije izmišljen. Odmah je proširio ljudski vidokrug do neslućanih razmera i izmenio nmoge predstave o vasioni i nama samim.

Opširnije: Prve karte Meseca

Write comment (0 Comments)

Otkud imena kratera i planina na Mesecu?

Moon by Johannes hevelius 1645Čim je pronađen teleskop Mesec je odmah postao glavna meta astronoma osmatrača i oni su proveli mnoge noći šarajući po njegovoj površini. Nošen idejom da sačini detaljan atlas Meseca Johanes Hevelius (što je latinizirano ime Johana Hevela, 1611-1687) studirao je Mesečev reljef čitavih šest godina.

Opširnije: Otkud imena kratera i planina na Mesecu?

Write comment (0 Comments)

Kada će prestati potpuna pomračenja Sunca?

totalnoJedan od uslova neophodnih da bi se sa Zemlje moglo videti potpuno pomračenje Sunca je da prividni lik mladog Meseca biva jednak ili veći od lika Sunca. U sadašnjem trenutku evolucije sistema Zemlja – Mesec i samoga Sunca ovaj uslov je ponekad ispunjen, a kada to nije slučaj moguće je videti prstenasto pomračenje. Kada, gledano sa Zemlje, najveći mogući lik Meseca ne bude dovoljno veliki da zakloni najmanji mogući lik Sunca završiće se epoha potpunih pomračanja Sunca.  Pitanje je zašto će se to desiti? I kada?

Opširnije: Kada će prestati potpuna pomračenja Sunca?

Write comment (0 Comments)

Pan: još jedan dokaz o postojanju raviola u kosmosu

panIma jedna međuplanetna misija koja uspešno traje već već 19 ipo godina. Sem dva sovjetska „Фобоса“, to je najteža međuplanetna sonda ikad lansirana – preko 5,7 tona! Sonda je i jedna od najkomplikovanijih ikad poslatih uređaja u kosmos: preko 1630 elektronskih komponenti i 14 km kablova i žica. Za sve ovo vreme misija je dvaput produžavana, ali ove godine joj je definitivno kraj. Pogađate, radi se o „Cassiniju“. Posle svega, šta je sad povod za pisanje? Raviole?

Opširnije: Pan: još jedan dokaz o postojanju raviola u kosmosu

Write comment (0 Comments)

Potkategorije

MESEC
Broj članaka:
2

Komentari

  • Stanko Gazibarić said More
    Preporuka: PROČITATI sve tri knjige,... 2 dana ranije
  • Baki said More
    Kineski predsednik samo što nije došao... 2 dana ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Hvala na tekstu. Pogledaćemo kada... 3 dana ranije
  • Baki said More
    Interesantno. "Stare zvezde postaju... 3 dana ranije
  • Milan Mijić said More
    Promena da se umesto Peking na engleskom... 4 dana ranije

Foto...