Eto, danas opet iskoristio zadnje lepo vreme - kako kažu? Jedna ona panoramska, a druga sa jednim starim 135mm objektivom, gde se može videt i oko Jupitera i njegove Galileove.
Sve se u početku činilo jednostavnim, bili smo juha spojeva miješana okretajem planeta i krčkana toplinom Sunca, malo kalcija, malo ugljika i puno vode, posoli, premaži slojem cinka i dodaj mali hrđavi čavao. Kad je kemija krenula u pohod osvajanja periodnog sustava elemenata imali smo nade da ćemo strastveni tango lijekova i ljudskog tijela moći opisati muzikom elemenata u kemijskoj tikvici. Miješali smo sumpor s listovima podbjela. Živom i arsenom smo pokušali pobijediti sifilis. Promiješaš, reagira, nešto nastane, nešto se razgradi. Nastali su zakoni opće i anorganske kemije i ako smo iskreni, bez njihovog razumijevanja nikada ne možemo duboko shvatiti djelovanje lijekova; ne postaje se dirigent tako da samo mašeš pred orkestrom.
Šta je NASA-in rover Curiosity pronašao na Marsu - Epizoda 2
U prethodnoj epizodi, ispratili smo spektakularno sletanje rovera Curiosity u krater Gale na Marsu, čime je otpočelo istraživanje površine koje uspešno traje već više od 10 godina. U ovoj epizodi otkrićemo šta je Curiosity otkrio na početku misije, I videćemo sa kakvim se sve problemima suočio tokom istraživanja Marsa.
Sve se u početku činilo jednostavnim, bili smo juha spojeva miješana okretajem planeta i krčkana toplinom Sunca, malo kalcija, malo ugljika i puno vode, posoli, premaži slojem cinka i dodaj mali hrđavi čavao. Kad je kemija krenula u pohod osvajanja periodnog sustava elemenata imali smo nade da ćemo strastveni tango lijekova i ljudskog tijela moći opisati muzikom elemenata u kemijskoj tikvici. Miješali smo sumpor s listovima podbjela. Živom i arsenom smo pokušali pobijediti sifilis. Promiješaš, reagira, nešto nastane, nešto se razgradi. Nastali su zakoni opće i anorganske kemije i ako smo iskreni, bez njihovog razumijevanja nikada ne možemo duboko shvatiti djelovanje lijekova; ne postaje se dirigent tako da samo mašeš pred orkestrom.
Ova opservacija, načinjena NASA/ESA/CSA-inim Svemirskim teleskopom James Webb, zabilježila je tri različite slike iste galaktike u kojoj se dogodila jedna supernova.
Ova slika pruža novi uvid u ostatak Tychove supernove, nazvane po danskom astronomu Tychu Braheu (1546.-1601.), koji je prije više od 450 godina bio primijetio izuzetni sjaj te "nove" zvijezde u zviježđu Kasiopeje. Astronomi su uporabili NASA-in satelit IXPE (Imaging X-ray Polarimetry Explorer) kako bi proučili polarizirano (rendgensko) svjetlo koje stiže iz Tycha, (plinskog) krša izbačenog u svemir eksplozijom zvijezde (bijelog patuljka). IXPE je po prvi put razotkrio geometriju magnetskih polja u blizini udarnog vala supernove, koji se još uvijek širi od mjesta eksplozije i koji oblikuje granicu oko izbačenog materijala. Razumijevanje geometrije magnetskih polja omogućuje znanstvenicima da dodatno istraže na koji način čestice bivaju ubrzavane u tome ostatku supernove.
Eto, na brzinu se oblaci za koji sat omaknu i ovo sam uslikao za uspomenu...malo kasnije. Na obe fotke uhvatio sam jednog iz pravca Njemačke, a drugi za Italiju (barem po pravcima mogu mislit...). Pored ta dva aviona, tu su i Venera i Jupiter, na poslednjem snimku se vidi da idu prema desno, gledajuči ono veliko drvo. Pa vidim, da imajo pravo oni, kad kažu, da se sve kreče.
Astrofotografija je dosta skup i težak sport. Zahteva dobru opremu, solidno znanje iz astronomije, fizike i astrognozije, takođe zahteva temeljan postprocessing sa dobijenim materijalom da bi se dobila željena slika.
Nakon bliskog približavanja nebu 1. marta, Venera i Jupiter idu svojim putem. Venera se penje sve više svake večeri, dok Jupiter postoji na jutarnjem nebu na kraju meseca. A oni sa dvogledom malog teleskopa mogu da traže patuljastu planetu Ceres, koja je najsjajnija ovog meseca.