Detalji
Kategorija: Događaji

susret s kozmonautom 5

Zadnjeg dana Tjedna kozmonautike (12.-18. travnja) na području Istarske županije, jučer, u nedjelju 18. aprila, Grad Pulu, posjetio je ruski kozmonaut Sergey Ryazansky. Ryazansky je nositelj najvišeg odličja Ruske Federacije (Heroj Rusije), rođen 1973. godine, otac četvero djece, dva je puta letio u svemir (2013. i 2017.). Završio je glasovito Moskovsko državno sveučilište Lomonosov, po struci biolog. Aktivno radi na promociji znanosti i tehnologija, posebice kroz edukaciju društva, od najmlađih do najstarijih.

Opširnije: Čovjek mora maštati, vrijedno učiti te slušati mamu i tatu 1 komentar

Detalji
Kategorija: Događaji

1174795 10151555911271805 102661164 n copy

U ponedeljak 19. aprila počeo je novi eksperimentalni seminar Istraživačke stanice Petnica – Otvoreni petnički seminar. Prvog dana predavanja i radionice pratilo je nekoliko hiljada gostiju preko prenosa na internetu. Broj polaznika Petnice je bio očekivano veliki, ali je broj gostiju sa strane nadmašio očekivanja. Otvoreni petnički seminar traje do 29. aprila.

 

Opširnije: Počeo „Petnica Open“ 1 komentar

Detalji
Kategorija: Događaji

g5

OTVORENA I PLANETARNA ŠETNICA SA SUNČANIM SATOM I CVJETNOM GALAKTIKOM


U sklopu Tjedna kozmonautike što se održava na području Istarske županije 12.04.2021  je u Puli boravilo rusko izaslanstvo predvođeno Nj.E. Andrejem Nesterenkom, Veleposlanikom Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, a sve povodom proslave 60. obljetnice lansiranja prvog Čovjeka u svemir, kozmonauta Jurija Gagarina.

Opširnije: Otkrivena bista kozmonauta Jurija A. Gagarina

Detalji
Kategorija: Fizika

4

Ne mogu da se setim da je Amerika decenijama unazad smislila išta novo a da nije oružje, što bi opravdalo ulogu njihovog lidera na planeti. Već godinama njihov glavni izvozni proizvod su društvene mreže, estrada, dolar i demokratija. Sreća njihova što je ova tema skopčana sa kosmosom, inače bih je ignorisao.

 

Opširnije: 'DRACO': termonuklearni motor Pentagona Komentara (2)

Detalji
Kategorija: Misije

1

Kina je pokrenula projekat koja treba da dve svemirske sonde pošalje do ruba Sunčevog sistema a da potom, do sredine ovog veka, pređu u međuzvezdani svemir. Svaka od sondi bi imala svoj cilj. Jedna bi išla ka nosu heliosfere a druga ka njenom repu. Cilj projekta je da pošalje zasebne svemirske letelice do ruba heliosfere, tj. do ruba mehura do koga doseže Sunčev vetar, kako bi se proučila različita granična područja ovog mehura i kako na njega deluje međuzvezdana sredina.

Opširnije: Kina šalje dve sonde do ruba Sunčevog sistema

Detalji
Kategorija: ISS

1

Već mesecima, da ne kažem godinama, nemamo zanimljivih vesti o ISS. Iz te letargije su nas malo trgle fanfare posle političke pomame izazvane prvim američkim privatnim lansiranjem ljudi na stanicu posle decenije suše i zavisnosti od Rusa. Od kako je orbitna stanica u kosmosu, ako ne računamo 28 poseta šatlova, do sada ju je posetilo stotinjak ruskih putničkih brodova 'Sajuz' i teretnjaka 'Progress'. To je za Ruse danas rutina, ali kako oni to rade? Spojiti se sa ISS koja juri po orbiti brzinom od 27.600 km/h i obilazi Zemlju 19 puta dnevno nemoguća je misija bez napredne elektronike. Upoznajmo se malo kako to oni rade, obzirom da su i Amerikanci osmislili jedan sistem u davno vreme kada su na stanicu leteli šatlovima.

Opširnije: 'Kurs': praktični kurs kako otići na ISS

Detalji
Kategorija: Knjižara

Otkrica150s

postoji knjiga „Neka velika otkrića i pronalasci koji su promenili istoriju čovečanstva II“. Znate li kakva je ta knjiga? Za vas o njoj danas govori prof. dr Dušan Mrđa sa novosadskog Prirodno matematičkog fakulteta. Evo šta profesor o toj knjizi kaže:

 

 

Opširnije: Velika otrkića II - šta o knjizi D. Dragovića kaže prof. Mrđa 1 komentar

Detalji
Kategorija: Istorija

pdf

JWST85

E-knjiga Draga I. Dragovića


WEBBOVA OGLEDALA 

Osetljivost teleskopa, ili koliko detalja može da uoči, direktno je povezana sa površinom ogledala koja sakuplja svetlost a koju šalju promatrani objekti. 'Webbovo' primarno ogledalo je široko 6,5 metara (21 stopa i 4 inča); ovako veliko ogledalo nikada ranije nije lansirano u kosmos.

 

Opširnije: E-knjiga: Webbova ogledala 1 komentar