Siderički mesec
- Detalji
- Kategorija: Sateliti
- Autor Aleksandar Zorkić

Prividni prečnik nekog tela je prečnik kako ga vidimo sa Zemlje.
Write comment (2 Comments)

Prividni prečnik nekog tela je prečnik kako ga vidimo sa Zemlje.
Write comment (2 Comments)

Krajem 2025. godine, naučna zajednica se suočila sa onim što bi se moglo opisati kao egzistencijalna pretnja modernoj fizici. Grupa astronoma iznela je provokativnu tvrdnju: dokazi o postojanju tamne energije slabe, a širenje svemira više ne ubrzava. Da je ova studija bila tačna, tri decenije naučnog progresa bile bi izbrisane u trenu. Naši modeli gravitacije, utemeljeni na Ajnštajnovoj Opštoj teoriji relativnosti, postali bi neadekvatni, a sudbina kosmosa — umesto večnog širenja — mogla je ponovo postati mračna vizija "Velikog sažimanja" (Big Crunch).
Opširnije: Da li se širenje svemira usporava?
Write comment (0 Comments)
Nalazimo se usred kosmičke tišine koja traje milijardama godina. Vasiona je nezamislivo stara i prostrana, sa stotinama milijardi galaksija, a statistika nam uporno šapuće da nismo sami. Pa ipak, nebo ćuti. To je srž Fermijevog paradoksa: ako je verovatnoća postojanja naprednih civilizacija tako velika, zašto još uvek nismo videli ni najmanji dokaz o njihovom postojanju?
Opširnije: 4 zaključka Nila deGras Tajsona o Fermijevom paradoksu
Write comment (1 Comment)
U prirodi, rast nikada nije neograničen. Drveće ne doseže do stratosfere, a biološki organizmi prate stroge genetske instrukcije koje u jednom trenutku nalažu: „Dosta je”. Ali šta je sa galaksijama – tim gigantskim zvezdanim gradovima koji plutaju u moru gasa i tamne materije? Na prvi pogled, one bi trebalo da rastu sve dok ima materijala koji mogu da usisaju. Pa ipak, univerzum nije ispunjen beskonačno velikim galaksijama.
Opširnije: Zašto galaksije u jednom trenutku prestanu da rastu?
Write comment (0 Comments)
Zamislite rano jutro univerzuma, period koji astronomi nazivaju „kosmičko praskozorje“. U ovom surovom i haotičnom vremenu, svega 850 miliona godina nakon Velikog praska, nešto se ne uklapa u naše standardne kosmološke modele. Prema dosadašnjim teorijama, supermasivnim crnim rupama potrebne su milijarde godina da narastu do svojih kolosalnih proporcija. Ipak, mi ih tamo već vidimo – potpuno formirane i nezamislivo moćne. Kako je moguće da su ovi giganti postojali tako rano i šta nam njihova svetlost govori o poreklu svega što poznajemo? Odgovor se krije u specifičnom, dalekom „treperenju“ koje smo upravo, po prvi put u istoriji astronomije, uspeli da dešifrujemo.
Opširnije: Šta nam otkriva prvi treperavi kvazar iz praskozorja kosmosa?
Write comment (2 Comments)
Povratak Amerikanaca na Mjesec doživio još jedan, jako bolan, udarac!
Opširnije: Eksplozija rakete New Glenn nalik svemirskoj katastrofi
Write comment (0 Comments)
Šta ako Veliki Filter nije negde tamo među zvezdama... već pored nas?
Opširnije: Veliki filter | Kratki naučnofantastični film o veštačkoj inteligenciji i čovečanstvu
Write comment (0 Comments) 
Bliski susret na večernjem nebu – Nemojmo propustiti!
Opširnije: Konjukcija Venere i Jupitera
Write comment (0 Comments)
Većina nas voli da veruje da bi prvi susret sa vanzemaljskom inteligencijom bio monumentalan,
Opširnije: Najluđe lekcije Neila deGrasse Tysona o vanzemaljcima
Write comment (0 Comments)
Konačno, nakon višegodišnjeg dogovaranja u Novi Sad je, ne Prirodno matematički fakultet, s drugog kraja sveta stigao profesor Miroslav Filipović. Miroslav je profesor na Univerzitetu zapadnog Sidneja u Australiji i naš je stari prijatelj koga povremeno srećemo u AM, zatim na nekim okupljanjima astronoma itd. a ovo je prvi put da je on došao kod nas a da ne žuri nikud (zapravo žurio je, ali tek uveče).
Opširnije: Prof. Filipović u Novom Sadu
Write comment (0 Comments)