AI je počela ozbiljno da laže
- Detalji
- Kategorija: TV Astronomija
- Autor Astronomski magazin

Imajte to na umu!
Opširnije: AI je počela ozbiljno da laže
Write comment (12 Comments)
Imajte to na umu!
Opširnije: AI je počela ozbiljno da laže
Write comment (12 Comments)
Ako su merenja neprikosnovena, onda je problem u našim teorijskim osnovama. Standardni kosmološki model, koji je decenijama bio neprikosnoven, možda je nekompletan.
Opširnije: Novi dokazi o širenju svemira ruše temelje moderne fizike?
Write comment (1 Comment)

Jurij Aleksejevič Gagarin se rodio 1934. Živeo je svega 34 godine, do 1968. godine kada je poginuo u rutinskom letu vojnog aviona. Ipak i za tako kratko vreme života ušao je u istoriju sveta svojim letom u svemir, jer bio je prvi čovek koji je napustio planetu i otisnuo se u orbitu oko nje. Taj njegov podvig predstavljao je prekretnicu u istoriji ljudske civilizacije i od tog događaja počinje nova era u istoriji, era svemirskih letova.
Opširnije: Gagarin - njegov kratak ali slavan život
Write comment (0 Comments)

Dana 12. travnja daleke 1961.u bespućima SSSR-a, na lokaciji koja nije bila zabilježena ni na kartama, započeo je novi dan.
Opširnije: Gagarin je bio prvi od naše vrste
Write comment (0 Comments)
Saturn ima tajnu. Decenijama je ova planeta prkosila osnovnim zakonima fizike. Džinovska planeta koja menja brzinu svoje rotacije? To bi trebalo da bude nemoguće. Ipak, podaci sa letelice Cassini iz 2004. godine pokazali su upravo to – "nemoguće" fluktuacije u spinu planete. Kako masivno nebesko telo može tako naglo da menja svoj tempo? Ova zagonetka decenijama je ostala jedna od najvećih misterija našeg solarnog sistema.
Opširnije: Saturn: Kako je Džejms Veb rešio decenijsku misteriju
Write comment (0 Comments)
Četveročlana posada prve "vanzemaljske" misije čovječanstva u posljednjih više od pet desetljeća uspješno je završena.
Write comment (0 Comments)

Decenijama je u naučnoj zajednici vladalo nepokolebljivo uverenje: u samom srcu naše galaksije, na mestu poznatom kao Sagittarius A*, nalazi se supermasivna crna rupa. Ovaj gravitacioni monstrum, koji je više od četiri miliona puta masivniji od Sunca, smatrao se neprikosnovenim sidrom oko kojeg se okreće čitav Mlečni put. Međutim, nova naučna saznanja otvaraju vrata intrigantnoj dilemi koja bi mogla da uzdrma same temelje moderne astrofizike. Možda se u srcu naše galaksije nalazi nešto drugo, nešto sasvim neobično I egzotično, ali ne crna rupa.
Opširnije: Možda naša galaksija nema crnu rupu u svom srdištu?
Write comment (3 Comments)
Dok globalna medijska mašinerija servira narativ o "istorijskom postignuću" i zasipa nas sa 10.000 visokorezolucijskih fotografija, surova inženjerska realnost nudi znatno trezniju sliku. Astronom Korado Korlević, u maniru beskompromisnog kritičara, dekonstruiše misiju Artemis ne kao trijumf progresa, već kao bledi odjek podviga koji smo apsolvirali još 1968. godine. Dok je Apollo 8 pre više od pola veka bio istinski skok u nepoznato, Artemis II deluje kao nesiguran pokušaj ponavljanja gradiva koje je u međuvremenu zaboravljeno. Postavlja se pitanje: da li svedočimo novoj eri istraživanja ili samo skupom pokušaju carstva u dekadenciji da dokaže da još uvek poseduje nekadašnju relevantnost?
Opširnije: Artemis II: Naučni iskorak ili skupi PR carstva u dekadenciji
Write comment (1 Comment)
U aprilu 2026. godine, čovečanstvo je konačno zakoračilo u novu eru. Posada misije Artemis II — koju čine astronauti Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen — uspešno je završila istorijsko obletanje oko Meseca. Bio je to prvi put u skoro 54 godine da su ljudska bića posetila lunarnu orbitu, pritom postavljajući rekord za najveću udaljenost od Zemlje koju je ljudska posada ikada dosegla.
Opširnije: Zašto smo na povratak na Mesec čekali više od 50 godina?
Write comment (0 Comments)
Nakon što su prevalili epsku razdaljinu od tačno 1.118.624 kilometra obilazeći Mesec, posada misije Artemis 2 — astronauti Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen — nalazi se na pragu povratka kući. Iako su prošli kroz prostranstva dubokog svemira koja su decenijama bila nedostižna ljudima, poslednjih 160 kilometara puta predstavlja najkritičniju tačku misije. U svetu orbitalne mehanike, ovo je trenutak istine: kako letelicu koja se kreće brzinom metka bezbedno zaustaviti u okeanu i prevesti posadu iz vakuuma svemira u zagrljaj matične planete?
Opširnije: Poslednjih 160 kilometara misije Artemis 2 su najopasniji u istoriji
Write comment (5 Comments)