Asteroidi

Don't look up

asteroidi cekanje na sudnji dan

Ali ipak pogledaj gore

Jedan tipično holivudski proizvod filmske industrije zadnjih dana kola među nama, iznenađujuće, ali skoro pa jednako uspješno kao i zadnja inačica virusa. Don't look up, ipak, nije samo klasični američki filmski kliše, ima snagu i za nešto podosta više od toga. Dvoje mladih pronalaze prijetnju iz svemira koja će nas uništiti ne iznađe li se tehnološko riješenje uz blagoslov politike a ono izostaje jer se vlast bavi svojim nekim trivijalnostima tipa izbori sa neshodljivim lažnim obećavanjima (zvuči poznato zar ne?!). E da sad ne otkrivamo posljednje poglavlje filma, pogledajte ga sami. 

 

Opširnije: Don't look up

Write comment (0 Comments)

Dolazi asteroid 2016 AJ193

Orbita

Iz mračnih dubina Sunčevog sistema Zemlji se već neko vreme približava tamna stenovita gromada. Njen udar u planetu bio bi katastrofalan. Kada je pre 49000 godina u pustinju koja danas pripada Arizoni pao asteroid izrovao je krater prečnika preko jednog kilometra (Meteorski krater). Taj asteroid bio veličine od samo 45 metara. Ovaj kamen koji nam se sad približava u prečniku ima 1,4 kilometra. Njegov udar osetio bi se na celoj planeti, a posledice bi bile katastrofalne za čitav kontinent na koji bi pao.

Opširnije: Dolazi asteroid 2016 AJ193

Write comment (0 Comments)

Neobična priča o otkriću asteroida

ceresIdeja o novoj planeti se zasnivala na tzv. Bodeovom zakonu o razdaljinama planeta u Sunčevom sistemu. Radi se zapravo o matematičkoj formuli koju je 1766. postavio nemački astronom Johan Ticius (Johann D. Titius), ali ju je popularizovao takođe nemački astronom Johan Bode (Johann Bode) pa je ona uglavnom poznata kao Bodeov zakon (Bode`s law).

Opširnije: Neobična priča o otkriću asteroida

Write comment (0 Comments)

Atomskom bombom na asteroid

1

Nedavno smo pisali o ideji i razlozima bacanja atomske bombe na Mesec. Postoji i ideja Ilona Maska da se aktiviranjem atomske bomba na polu Marsa otopi polarna kapa i prevede u gasovito stanje da bi se dobila gostoljubivija atmosfera bogatija vodenom parom i ugljen dioksidom. Venera nije spominjana kao meta. Od bombardovanja Meseca srećom se odustalo, a nadamo se da će se odustati i od Marsa. Ali asteroidi su i dalje u razmatranju za atomski udar i to možda ima smisla.

 

Opširnije: Atomskom bombom na asteroid

Write comment (0 Comments)

'Projekat Vesta' za studiranje asteroida

1Da se ja nešto pitam, sve bih Nasine pare dao na proučavanje asteroida! Ima ih koliko 'oćeš, bezbroj veličina i oblika, neverovatnih osobina i hemijsko-minerološkog sastava i što je najvažmije – tu su na dohvat ruke. Zato mi je ova priča bila interesantna: tokom 80-ih, nekoliko kosmičkih agencija je predlagalo lansiranje sondi koje bi izučavale komete i asteroide, koristeći obnovljeno zanimanje za ta mala tela izazvano tadašnjom posetom Halejeve komete.

 

Opširnije: 'Projekat Vesta' za studiranje asteroida

Write comment (0 Comments)

Asteroid Vesta

VestaCrop

Noćas je asteroid Vesta bio najbliže Zemlji. Od Zemlje je bio udaljen 203.6 milijuna kilometara. Bilo je dosta hladno pa sam iskoristio privilegiju da robotiziranim teleskopom snimam iz tople sobe, upravljajući teleskopima i snimanjima u zvjezdarnici Apollo putem računalne mreže.

 

Opširnije: Asteroid Vesta

Write comment (2 Comments)

‘Oumuamua: komad leda potekao od egzoplutonske planete

1

Prvi potvrđeni međuzvezdani (engl. interstelar) objekat, 1I/'Oumuamua, bio je predmet mnogih rasprava i nagađanja od njegovog otkrića 2017. Na osnovu iskustva o kometama i asteroidima 'Oumuamua ima neobične osobine, što je podstaklo neke astronome da izađu sa idejom da nije prirodnog porekla, nego da je neka vrsta svemirskog broda.

Opširnije: ‘Oumuamua: komad leda potekao od egzoplutonske planete

Write comment (0 Comments)

Kako se označavaju asteroidi?

Itakawa asteroidNa nedavno održanom predavanju na Letenci pomenuo sam astreoid na koji je sletela prvajapanska sonda „Hayabusa“ – imao je oznaku 1998 SF36. Prvi asteroid koji je istražila neka sonda imao je oznaku 1898 DG,a prvi otkriveni transneptunac, pored Plutona, dobio je prvo oznaku2001 KX76, a tek kasnije ime Ixion. Pročitaj šta zapravo znače svi ovi brojevi i kako se čitaju.

Opširnije: Kako se označavaju asteroidi?

Write comment (3 Comments)

Oumuamua je međuzvezdava vodonična santa?

oumuamua 2

2017. sam na ovom sajtu ispratio međunarodnu vest o prvom međuzvezdanom objektu koji je prošišao kroz Sunčev sistem: o 1I/Oumuamui. Ili, bolje rečeno, prvom koji smo otkrili pomoću svojih instrumenata. Budući da se radilo o malom objektu – dugačkom stotinjak metara – i da se takođe nije približio Zemlji, naše opservatorije nisu mogle da izvuku previše podataka iz ovog čudnog uljeza, sem da je njegov oblik izgledao neuobičajeno izdužen i da praktički ne pokazuje ikakve aktivnosti. Nažalost, Oumuamua je otišao da se više nikad ne vrati i trenutno sledi hiperboličku putanju bega brzinom od preko 95.000 km/h koja će ga izvesti iz Sunčevog sistema. Ali to nije prepreka da i dalje predlažemo teorije o njegovom nastanku. Poslednja od njih dolazi iz pera astronoma Darryla Seligmana i Gregoryja Laughlina i izuzetno je zanimljiva. Šta ako je Oumuamua zapravo međuzvezdana ledena santa?

Opširnije: Oumuamua je međuzvezdava vodonična santa?

Write comment (7 Comments)

Komentari

  • dragant said More
    Siniša, nisi promašio sajt. Zašto se... 4 sati ranije
  • gost said More
    veliki covek, hvala, edukativan tekst 12 sati ranije
  • Pero ložač said More
    E, moj Siniša! Kome ti mantijašku bozu... 1 dan ranije
  • Kiko said More
    Siniša brate svaka čast na komentaru.... 1 dan ranije
  • Siniša said More
    Živeo sam dugo, kao ateista. Uprkos... 2 dana ranije

Foto...