Možda pitanje o nastanku Svemira jednog dana više neće imati smisla. Dok svemirski teleskop Džejms Veb pomera granice vidljivog Svemira ka kosmičkoj zori, otvara se mogućnost da „rađanje“ ne posmatramo kao početak, već kao promenu čije ishodište u datom trenutku ne možemo da vidimo.
Početkom 20. veka, naučni svet je bio opijen optimizmom. Čuveni matematičar David Hilbert verovao je da smo na pragu "konačnog rešenja": da ćemo uskoro imati savršen sistem pravila koji može da dokaže svaku istinu u matematici. Njegov moto bio je jasan i proročki: "Moramo znati, i znaćemo!"
Opšte je poznata činjenica da je ogroman deo našeg univerzuma, oko 68%, sačinjen od misteriozne "tamne energije" koja uzrokuje ubrzano širenje kosmosa. Uprkos njenoj dominantnoj ulozi, zapanjujuće je koliko malo zapravo znamo o njenoj fundamentalnoj prirodi i poreklu. Ona ostaje jedna od najvećih zagonetki moderne astrofizike, detektivska priča kosmičkih razmera.
Pre skoro jednog veka, astronom Edvin Habl otkrio je fundamentalnu istinu o našem univerzumu: skoro sve galaksije se udaljavaju od nas. Ovo zapažanje postalo je ključni dokaz za teoriju Velikog praska i ideju da se univerzum neprestano širi, noseći galaksije sa sobom poput tačkica na površini balona koji se naduvava.
Uronite u zadivljujuća čuda univerzuma kao nikada do sada! Budite svedoci veličanstvene lepote Zemlje, misterija dubokog svemira i impresivnih kosmičkih fenomena u zapanjujućem 8K HDR-u. Od fascinantnih pejzaža ispod Mlečnog puta do udaljenih galaksija, maglina i nebeskih čuda, ovaj video vas vodi na putovanje iza zvezda.
Tamna materija je jedna od najvećih misterija kosmosa. Ona je nevidljiva, ali čini dominantan deo univerzuma. Iako je ne možemo direktno videti, njen uticaj je svuda oko nas. Sada, zahvaljujući Svemirskom teleskopu Džejms Veb, imamo najdetaljniju mapu tamne materije ikada napravljenu, koja otkriva njen dubok uticaj na sve što vidimo – uključujući i nas same.
Lep nebeski događaj očekuje nas u noći 27. januara. Reč je o okultaciji zvezdanog jata Plejade, kada će Mesec proći ispred njega i privremeno sakriti neke od najsjajnijih zvezda.
Nedavne analize velikih kosmoloških posmatranja ukazuju na mogućnost da tamna energija, komponenta odgovorna za ubrzano širenje svemira, možda ne ostaje konstantna tokom kosmičke istorije. Tim kosmologa okupljen oko eksperimenta DESI (Dark Energy Spectroscopic Instrument) objavio je prošlog proleća rezultate koji sugerišu odstupanja od standardnog kosmološkog modela, poznatog kao ΛCDM. Nove analize, zasnovane na približno dvostruko većem skupu podataka, dodatno pojačavaju ovu indikaciju.
Ideja da živimo unutar gigantske kompjuterske simulacije više nije rezervisana samo za kasnonoćne razgovore na internet forumima ili naučnofantastične romane. Od kultnog filma The Matrix, preko provokativnih filozofskih argumenata Nicka Bostroma, pa sve do vrtoglavog uspona veštačke inteligencije, "hipoteza o simulaciji" dobila je neobičan status kredibiliteta u savremenoj kulturi. Silicijumska dolina nas decenijama ubeđuje u dogmu da je "sve informacija", a ako moć procesiranja nastavi da raste, čini se logičnim da će napredne civilizacije neizbežno kreirati digitalne kosmose. Postavlja se ključno pitanje: Da li je naš univerzum zaista samo kompleksan softver koji radi na nekom neshvatljivo moćnom serveru?
Pametni teleskopi poput Seestar-a, Vespera-e i DWARF-a čine astrofotografiju lakšom nego ikad. Ali da li mogu da zamene tradicionalnu opremu – i da li će ikada moći da pariraju teleskopu sa velikim otvorom blende? U ovom detaljnom pregledu, upoređujem pametne teleskope sa modularnim opremom, objašnjavam stvarna ograničenja (otvor blende, rezoluciju, težinu, snagu i ekonomičnost) i delim mišljenje u kom pravcu ide ovaj hobi.