"Dok elektron ne gledate on ima svoju talasnu funkciju i nalazi se svuda. Ali ako ga pogledate (počnete recimo da vršite merenja), talasna funkcija se urušava i elektron prelazi u konačno stanje." To je iz razloga što "gledanje" podrazumeva da elektron "gađamo" fotonom (jer drugačije "neznamo gledati"). Kad elektron pogodimo fotonom predamo mu energiju fotona, urušimo mu talasnu funkciju i on pređe u konačno stanje. Nismo mu promenili stanje činom gledanja već energijom fotona kojom smo ga pogodili. E, sad problematična analogija u makrosvetu. Ako i prihvatimo pretpostavku da je ovakva analogija moguća, odnosno da svet ispod Plankove granice funkcioniše kao i ovaj iznad nje čak i tada analogija ne stoji. Drvo će imati definisano stanje bez našeg gledanja jer će svakako (a pogotovo danju:) biti obasjano fotonima gledali mi ili ne. Pa iako pogledamo nećemo ništa promeniti. Priroda uvek funkcioniše jako jednostavno i bez mnogo mistike. Ovo sa gledanjem je čisto antropocentrično maštanje i neverovatna je zaslepljenost Kopenhagenške interpretacije kvantne mehanike. Podseća me na geocentrični sistem.
Author: Gost

Komentari

  • Драле said More
    Људско око не види... 17 sati ranije
  • ZZ. said More
    Ljubomir wrote:
    -
    - Negde na trećini članka Saskind...
    18 sati ranije
  • Baki said More
    LISA će otvoriti novi način... 22 sati ranije
  • Siniša said More
    Problem s matematikom počinje, kad se... 1 dan ranije
  • Milan Mijić said More
    Profesor Saskind je ovde izneo i... 1 dan ranije

Foto...