Put Straha preko Sunčeva diska

perseverance rover vs pomrcina sunca 02042022

Da se ovako nešto dogodilo na Zemlji prije samo koju ljudsku generaciju naša bi povijest magija, idolopoklonstva i sličnih stvari zasigurno izgledala daleko opakije ili bar bajkovitije. Kratkotrajan, dramatičan prelet Straha (Phobos, lat.) preko Sunčeva diska (Sol, lat.) nećemo imati prilike vidjeti svojim očima, ali da živimo na Marsu (Ares, lat.) stvari bi bile drugačije.

Zasad na Marsu i oko njega nema ljudi. Tamo se nalaze naši robotički izaslanici obružani svom silom tehnike i senzorike. Na NASAinom roveru Perseverance pored ostalih montiran je i unaprijeđeni instrument Mastcam-Z koji ima mogućnosti malog teleskopa. Upravo su te mogućnosti ponukale znanstveno-tehnički korpus na opažanje i fotografiranje pomrčine Sunca koju uzrokuje veći od dva Marsova prirodna satelita (Phobos je veći, Deimos manji).

VIDEO; https://www.youtube.com/watch?v=aKK7vS2CHC8

NASA je u javnost pustila jednominutni video na kojemu se vidi Sunce prije, za vrijeme i nakon pomrčine Sunca koju je načinio Phobos dana 02.04.2022. Izgleda nestvarno i fantastično. Objekat nepravilnog oblika, manji od Sunčeva diska tijekom manje od jedne minute odradio je cijeli proces pomrčine. Razlog da pomrčina Sunca na Marsu traje tako kratko leži u veličini i orbitalnim parametrima Phobosa. Promjer mu je svega 27km (157 puta manjeg promjera od Mjeseca), oko planeta kruži na udaljenosti od 6.000km, šesdeset puta bliže nego što je udaljen Mjesec od Zemlje.

pomrcina sunca mars curiosity

Pomrčine Sunca Phobosom i Deimosom na Marsu snimljene su i ranije (u prilogu snimka sa rovera Curiosity) ali u znatno slabijoj rezoluciji izvornog instrumenta Mastcam. Na aktualnim fotografijama vide se i Sunčeve pjege kojih je toga dana (02.04.2022.) bilo nekoliko, poprilično velikih. Zapravo dovoljno velikih da smo ih s Zemlje mogli pri zalasku Sunca vidjeti čak i golim okom!

pomrcina sunca mars perseverance 02042022

Rover Curiosity na Mars je stigao 06.08. 2012. a Perseverance 18.02.2021. Dimenzije su im gotovo identične (2,9x2,7x2,2m), Curiositi je nešto lakši (899kg) od Perseverancea (1.025kg). Oboje za izvor električne energije koriste „male atomske elektrane“ te su aktivni i ljeti i zimi nasuprot ranijim roverima (Pathfinder,Spirit, Opportunity) koji su bili ovisni o fotonaponskim panelima, odnosno o godišnjim dobima na crvenom planetu. 

Opažanje pomrčina Sunca pričaju nam informacije o Marsovoj atmosferi ali i omogućavaju vrlo precizne podatke o karakteristikama orbita njegovih prirodnih mjeseci. Znamo kako se Phobos neumitno spušta ka planeti 2m svakih stotinu godina. Kroz pedesetak milijuna godina srušiti će se na Mars ukoliko se prije toga ne raspadne radi djelovanja plimnih gravitacijskih valova i, tko zna, nakratko napravi pravi prsten od fragmenata koji nastanu nakon raspada. Zbog male gustoće u počecima istraživanja Phobosa i Deimosa bilo je popularno razmišljati kako su ovi neveliki mjeseci zapravo pravi, maskirani, gradovi Marsovaca ili neke druge civilizacije.

Tijekom svibnja, lipnja i dalje u ljetnim mjesecima Mars možemo vidjeti golim okom na našem nebu nekoliko sati prije izlaska Sunca nad istočnim horizontom kao sjajnu crvenkastu zvijezdu.

Činjenice o Dejmosu

Fobos – činjenice o zagonetnom Marosovom satelitu

 


Dodaj komentar