Fotografija je snimljena dugom ekspozicijom koja stvara utisak dnevnog svetla. U gornjem levom uglu plavog noćnog neba vidi se Mesec, dok se iz četiri velika, cilindrična, siva teleskopa u kupolama Evropske južne opservatorije (ESO) na Paranalu u Čileu u nebo uzdižu laserski zraci.
Fotografija je snimljena dugom ekspozicijom koja stvara utisak dnevnog svetla. U gornjem levom uglu plavog noćnog neba vidi se Mesec, dok se iz četiri velika, cilindrična, siva teleskopa u kupolama Evropske južne opservatorije (ESO) na Paranalu u Čileu u nebo uzdižu laserski zraci.
Najteži izazov za astronome amatere biće grupa planeta smeštena nisko na zapadnom horizontu odmah nakon zalaska Sunca. Ovde se nalaze Merkur, Venera i Saturn.
...To je bio sasvim dobar kalendar – za neko vreme. Međutim taj kalendar je imao grešku, jer godina ne traje 365 dana i šest sati, kako se tada verovalo, već 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 45 sekundi. Razlika između sunčane (tropske) godine i julijanskog kalendara je iznosila nešto više od 11 minuta, ali vremenom se ta razlika akumulirala. Za 128 godina ona je narasla na čitav jedan dan i stalno se povećavala. Pre ili kasnije taj kalendar je morao da doživi reformu, a to se dogodilo 1582. u vreme pape Grgura XIII.
Kada posmatramo Saturn kroz teleskop, on deluje kao apsolutni simbol spokoja – veličanstveni gasoviti džin koji se milijardama godina nepromenjen okreće u mraku. Međutim, ovo je samo kosmička varka. Kako navodi Carl Murray, profesor emeritus sa Univerziteta Queen Mary i član tima misije Cassini, istraživanje Saturna najviše podseća na epizodu serije „CSI: Saturn“.
Ovih dana je na internetu i u medijima bilo puno fotografija prstenastog pomračenja sunca koje se dogodilo 17. februara 2026. godine iznad Antarktika. Sve su bile prekrasne ali na žalost virtuelne, u AI izvedbi. To je razumljivo obzirom na veliko nestrpljenje ljubitelja ove pojave koji ovoga puta nisu mogli da budu na licu mesta, gde se ta pojava dešavala. Veliki doživljaj i slavlje su ovoga puta izostali.
Snimak centralnog regiona Mlečnog puta otkriva složenu mrežu gasovitih filamenata. Dobijen pomoću Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA), ovaj jedinstveni skup podataka omogućiće istraživanje života zvezda u najekstremnijem regionu naše galaksije, u neposrednoj blizini supermasivne crne rupe u njenom središtu.
Utorak, 24. februar 2026. godine, amfiteatar broj 7 na novosadskom PMF. Nekoliko minuta pre 12 sati iz zvučnika se začuo glas a na platnu se pojavila slika profesore Miroslava Filipovića. Javio se iz Sidneja, najvećeg australijskog grada. Pozdravio je prisutne u Sali i zatim održao važno predavanje.
Svakog minuta bezbroj miona (μ) stiže iz svemira i prolazi kroz gotovo sve, uključujući i naša tela, pre nego što prodre duboko ispod Zemljine površine.
U ovom videu, testirala sam pametni teleskop #celestron Origin, koji košta 5.000 dolara, na kampusu Athos Star u La Palmi. Obradiću njegov dizajn, jednostavnost korišćenja i kvalitet slike, i uporediti ga sa dva druga popularna modela: Seestar i Vespera. Ako ste radoznali koji teleskop bi najbolje odgovarao vašim potrebama, pogledajte da biste saznali kako se ova tri porede..