Jedno od zagonetnih pitanja kojima se planetolozi bave jeste kada su nastali Saturnovi prstenovi. Prstenovi su predmet istraživanja astronoma još od kad su zapaženi, a to je bilo u 17-om veku. Naučnike interesuje priroda i nastanak prstenova, dimenzije, struktura itd. i na mnoga od tih pitanja pronašli su odgovore, ali pitanje starosti prstenova je velika misterija o kojoj se i dalje vode rasprave.

Saturn

Iz članka: 

Saturnovi prstenovi su dragulj za posmatrače. Prvi ih je primetio Galilej 1610, ali on nije znao šta vidi. Imao je mali teleskop sa skromnim uvećanjem i njemu se činilo da je Saturn planeta sastavljena od tri dela. Tek je Kristijan Hajgens, sa boljim teleskopom i sa uvećanjem od 50 puta, a bilo je to 1655. zaključio da planetu obavija prsten. A Đovani Kasini je 1675. uočio da je prsten složena tvorevina i da se sastoji od više manjih prstenova. I tako dalje, sve je to već istorija. 

 

Prstenovi se inače polako ruiniraju i nestaju. Neki naučnici veruju da će oni potrajati još desetak miliona godina, mada ima i kraćih procena, ali i znatno dužih. 

Po jednoj od tih procena vodeni led u prstenovima polako, u vidu kiše pada u atmosferu planete i naučnici su utvrdili stopu padanja ove kiše. Koristeći se tehnikom novih modela oni su procenili da prstenovi gube svoj materijal između 400 i skoro 3.000 kilograma – u sekundi. Međutim, masa prstenova je za naš svakodnevni pojam ogromna. Ona iznosi 1.52 x 1019ili 15.000 biliona (ako sam dobro preračunao američki trilion u naš izraz). Po toj računici prstenovi će sasvim ispariti za 300 miliona godina

prstenovi

Što se starosti tiče, već duže vreme pretpostavlja se da su prstenovi nastali tek pre nekoliko stotina miliona godina, a kako je sama planeta stara oko 4,5 milijardi godina izlazi da sa prstenovima imamo sreće. U kosmičkim razmerama protoka vremena to je vrlo kratak period. Astronomi kažu da smo prilično srećni što uopšte vidimo te prstenove, tj. što oni postoje za vreme ljudskog života. 

No da se vratimo u prošla vremena. 

Po novim računima prstenovi su nastali pre 400 miliona godina, ili nešto manje od toga. Naučnici su uočili da su čestice prstenova prekrivene prašinom koja vodi poreklo od sitnih meteoroida koji udaraju u te čestica. Ta prašina potamnjuje prstenove i upravo to kosmičko bojenje je ključno za analizu i procenu starosti. Naučnici su procenili brzinu kojom se ta meteoroidna pršaina akumulira na prstenovima a na osnovu toga su izračunali koliko je vremena bilo potrebno da prstenovi potamne do uočene boje.

Naravno i ovo je samo još jedna od procena koja tek treba da dobije na značaju ili da bude opovrgnuta. U svakom slučaju za sad izlazi da su prstenovi nastali pre nekoliko stotina miliona godina i da će isto toliko još postojati – manje ili više.

 


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 7 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...