Primećena je aktivnost vulkanske kaldere Anak Krakatau na Indoneziji 3. februara 2022. godine u 16:15 po lokalnom vremenu.

Anak Krakatau

Naime, Krakatau je poznat po svojoj jednoj od najjačih erupciji u novijoj čovekovoj istoriji koja se desila 1883. godine. Još u maju mesecu te godine primećena je snažna tutnjava koja je dolazila iz kaldere. Vremenom su te sporadične eksplozije bile toliko snažne da su mornarima koji su se nalazili u blizini pucale bubne opne.

Konačno kada je pritisak narastao toliko da stenska masa nije mogla da ga izdrži, nastala je eksplozija, jedna od najvećih ikada zabeleženih. 

To se desilo 27.8.1883. godine u 10 sati ujutru po lokalnom vremenu. Eksplozija se čula čak u Australiji, na preko 3500km udaljenosti. U vazduh je u momentu odletelo više od 19km³ vulkanskog materijala na visinu od preko 80km. To je prouzrokovalo globalnom promenom klime jer je lakši vulkanski materijal ostao godinama u višim slojevima atmosfere i blokirao sunčeve zrake. 

Cunamni talas koji je nastao kao posledica eksplozije bio je viši od 40m i zapravo je on odgovoran za stradanje preko 35000 ljudi u priobalnim mestima oko vulkana. Zbog jačine eksplozije, ostrvo je nestalo, a vulkan je postao podvodni sa kraterom prečnika oko 6.4km. Medjutim od tada taj vulkan ne prestaje da raste, tako da mu je sada visina oko 181m iznad nivoa mora. Iz vode je prvi put posle eksplozije izašao 1928. godine. Sada se taj vulkan zove Anak Krakatau, to jest Krakatauovo dete. Svaka njegova aktivnost privlači pažnju vulkanologa i naučnika jer se zna njegova snaga, mada veruje se da je većinu svoje energije Krakatau oslobodio erupcijom iz 1883.

Opasni vulkani

Poređenje: najveći vulkani na Zemlji

 

 

Čedomir Stanković
Čedomir Stanković, spec.inž.geodez. Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. Diplomirao na Geodetskom fakultetu. Specijalizirao Geomatiku na Geodetskom fakultetu u Beogradu. Radio je kao profesor u srednjoj Građevinsko tehničkoj školi Neimar, a sada je angažovan na radovima iz oblasti geodetskog inženjerstva u Zrenjaninu. Astronomijom se bavi od detinjstva. Član AD Alfa iz Niša. Pisanjem naučnopopularnih tekstova na internet portalu i časopisu Astronomskog magazina, radi na popularizaciji geonauka, astronomije i približavanje nauke mladima. Teži iskorenjivanju astroobmana i kvaziučenja vezanih za astronomiju i fiziku. Najveći deo slobodnog vremena provodi na bicikli baveći se brdskim biciklizmom. ..... Više: http://www.astronomija.co.rs/112-autori/biografije/4041-edomir-stankovi

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Baš lepo,pozdrav svima,Boris! 1 dan ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Ne tražite egzaktan odgovor o starosti... 2 dana ranije
  • ato said More
    Mali ispravak: A 10% od brzine... 3 dana ranije
  • Siniša said More
    A mene zanima, kako s postojećom... 3 dana ranije
  • Duca said More
    Čovek bi pomislio da je to rešenje za... 4 dana ranije

Foto...